Pretraga tekstova
Mnoštvo je pozitivnih efekata kada se zelena masa raži zaore u zemlju. Može se sijati na otvorenom polju, na gredicama i u plastenicima.
Kada uzgajamo bilje, prvenstveno povrće, moramo biti svjesni da je tlo osnova naše proizvodnje. Ako je ono loše, neće nam pomoći ni najbolje sjeme, obrada, cjelokupna agrotehnika, naše znanje i rad. Problemi će se samo gomilati.
Žitarica koja nam može pomoći u poboljšanju kvalitete tla i uvjeta za rast povrća je raž. Idealan je pokrovni usjev, zelenišno gnojivo, smanjuje pojavu korova, štetnika i biljnih bolesti.
Gust usjev raži stvara nemoguće uvjete za rast korov. Ova žitarica ima moćan korijen koji već u zemlji potiskuje jednogodišnje i višegodišnje korove. Pred njim se povlači i čičak. Jedina korovska vrsta kojoj ne smeta je različak. Rastresit korijen prodire duboko u zemlju i doprinosi njenoj rahlosti.
Štetnicima koje prezimljavaju u ostacima biljaka povrća obradom i sjetvom remetimo ciklus mirovanja, uklanjamo njihovu hranu. Uzročnici biljnih bolesti gube svoje domaćine, povrće, i prekida se njihov ciklus kruženja jer ne mogu opstati na raži.
Na proljeće, prije sadnje presadnica povrća obavlja se njegovo zaoravanje i tada služi kao zeleno gnojivo koje pospješuje karakteristike tla. Potrebno je najmanje dva tjedna od zaoravanja zelene mase do sadnje nove kulture. Za to vrijeme dolazi do razgradnje zaorane mase, povećava se brojnost kišnih glista i populacija korisnih mikroorganizma. Kad se siju poslije zaoravanja raži, postižu izvanredne prinose: rajčica, krastavci, bundeve, tikve, tikvice, krumpir.
Kako usjev raste u dužem vremenskom intervalu od jeseni do kraja proljeća, ima vremena razviti veliku masu korijena i zelenu masu iznad površine zemlje. Na proljeće, čim zatopli, počinje brzo rasti i stvara veliku količinu lisne mase. Usvaja hraniva iz dubljih slojeva, što znači da njegovim zaoravanjem dajemo hraniva i druge korisne tvari plitkom, površinskom sloju u kome se razvija korijen povrtnica.
Preporučuje se za sjetvu prije kultura koje se kasnije siju ili sade, poput tikvi, krastavca, krumpira, paprike, rajčice, kasnog kupusa.
Mana je da jako isušuje zemlju i zato morate pojačati i osigurati dodatno zalijevanje takvih površina. Sjetva za ovu namjenu se obavlja u redove na razmaku od 15 cm, a za 1 m² bit će potrebno maksimalno 2 kg sjemena. Može se sijati na otvorenom polju, na gredicama i u plastenicima.
Povezana biljna vrsta
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?