Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • BASF
  • 01.08.2016. 12:00

Zaštitite kupusnjače od ljetnih bolesti!

Uz korove, kukce i štete od niske divljači (hrčak, zečevi), uspješna proizvodnja kupusnjača je ugrožena različitim gljivičnim i bakterijskim bolestima, od kojih su najčešće koncentrična i prstenasta pjegavost plodova kao i crna trulež!

  • 1.747
  • 61
  • 0

Zeljasto povrće ili kupusnjače jedna su od najznačajnijih skupina povrtnih kultura. Pripadaju porodici Brassicaceae u kojoj se uz povrtne kulture nalazi i velik broj ostalih poljoprivrednih kultura kao što su uljarice, krmno, začinsko i ukrasno bilje.

U Republici Hrvatskoj kupus je po površinama na kojim se uzgaja među prvim mjestima s oko 10.000 ha, ali sa slabim prinosom od oko 16 t/ha. U kontinentalnim područjima više nadmorske visine najuspješnija je proizvodnja sorata za ljetnu potrošnju za čiji su uzgoj temperaturni uvjeti znatno povoljniji nego u drugim područjima. U priobalnom području prednost imaju sorte namijenjene za kasno jesensku, zimsku i ranoproljetnu potrošnju.

Kupusnjače koje se najviše uzgajaju u RH su: kupus, kineski kupus kelj, kelj pupčar, cvjetača,brokula, koraba, rotkve, rotkvice i hren. Za uzgoj ovih povrtnica najpovoljnija su humusom bogata tla, dobre prozračnosti i dovoljno opskrbljene vlagom i blago kisele do neutralne reakcije gdje je pH vrijednost tla između šest i sedam.

Osim životinja, kupusnjače napadaju i razne bolesti!

Za razliku od ostalih vrsta povrća pri uzgoju na otvorenome u polju napadaju ih brojne kategorije štetnih organizama. Uz korove, kukce i štete od niske divljači (hrčak, zečevi), uspješna proizvodnja kupusnjača je ugrožena različitim gljivičnim i bakterijskim bolestima.

Najčešće gljivične bolesti na kasnijim sortama kupusa tijekom srpnja i kolovoza su:

  • koncentrična pjegavost kupusa (Alternaria spp.)
  • prstenasta pjegavost kupusa (Mycosphaerella brassicicola)
  • crna trulež provodnih snopova (Xanthomonas campestris sp. campestris)

Kupusnjače ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se "zajedničke" bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. Alternaria spp., Phoma lingam, Pyrenopeziza ili Cylindrosporium), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju što se itekako osjetilo prošlih godina.

Gljivične bolesti na kupusnjačama

  • Koncentrična pjegavost (Alternaria brassicae)

Simptomi koncentrične pjegavosti javljaju se na listovima u vidu ograničenih koncentričnih pjega promjera 1-10 mm. Unutrašnjost pjega je baršunasta, tamnosmeđa, a zatim crna. Biljke mogu oboljeti jako rano već u fazi presada, ali se bolest obično javi kasnije kad se simptomi pojavljuju na vanjskim listovima.

Prezimi u polju u zaraženim biljnim ostacima u obliku micelija, a na njemu nastaju konidije. U vegetaciji se zaraza širi konidijama. Zaraza se može prenositi u sjemenu ili na sjemenu. Optimalne temperature za infekciju su 20-23°C uz prisutnost vlage.

  • Prstenasta pjegavost (Mycosphaerella brassicicola)

Simptomi bolesti javljaju se na vanjskim listovima. Na njima nastaju prstenaste pjege koje su najčešće promjera 5-10 mm, a mogu biti i do 18 mm. Pjege su gotovo pravilno okrugle s jednim svijetlosmeđim ili sivim središtem, a oštro su odijeljene od zdravog djela lista klorotičnom zonom. Ako na listu ima velik broj pjega list žuti i otpada. Prenosi se sjemenom i zaraženim biljnim ostacima.

  • Crna trulež provodnih snopova (Xanthomonas campestris pv. campestris)

Simptomi bolesti pojavljuju se na listovima u obliku trokutastih klorotičnih zona koje počinju od ruba lista. Bakterija izlučuje toksine koje izazivaju žućenje i nekrozu tkiva. Unutar dijela lista na kojem je vidljivo žućenje, ističu se gotovo crne žile. To je dobro vidljivo na poprečnom presjeku žile. Zbog napada bakterije, biljka slabije raste, kržljavi, a može se cijela osušiti. Na presjeku kocena vide se promjene u boji provodnih snopova.

Parazit se održava u tlu gdje može biti vitalan 2-3 godine. Bolest se može prenositi zaraženim sjemenom. Samonikle biljke iz porodice krstašica mogu biti izvor zaraze. Bakterija ulazi u biljku domaćina kroz prirodne otvore ili kroz oštećenja. Bolest mogu prenositi lisne uši i puževi. Ekonomski nije značajna, ali utiče na plasman zbog oštećenih listova.

Signum štiti nasade kupusnjača od koncentrične i prstenaste pjegavosti!

Za zaštitu nasada kupusnjača od koncentrične pjegavosti i prstenaste pjegavosti preporučamo Signum®.

Ovaj preparat (piraklostrobin & boskalid) ima dopuštenje za folijarno tretiranje usjeva kupusnjača te odlično suzbija bolesti iz skupine pjegavosti te je djelotvoran i na sivu plijesan i bijelu trulež.

Signum® je kombinirani sistemični preventivni fungicid vrlo širokog spektra djelovanja. Kombinacija novih aktivnih tvari osigurava visok stupanj zaštite i dugotrajan učinak. Prednosti korištenja ovog sredstva:

  • mogućnost primjene u širokom spektru kultura
  • najkompletniji fungicid na tržištu
  • povoljne eko toksikološke osobine
  • dovoljno kratka karenca za uspješan tretman i sigurnu primjenu
  • preporučen u integriranoj proizvodnji

Preparat se koristi u kupusu za suzbijanje prstenaste pjegavosti (Mycosphaerella brassicicolla) i pjegavosti kupusnjača (Alternaria spp.) u količini od 1 kg/ha u 500 l vode/ha. Dopuštene su maksimalno dvije primjene u vegetaciji.

Insekti - ljetni problemi u uzgoju kupusnjača

Ljetni period zaštite od štetnika specifičan je po visokom riziku napada štetnih gusjenica te u posljednjih nekoliko godina iznimno visokom porastu populacije kupusnog štitastog moljca.

Od štetnih gusjenica u rano ljetnom periodu posebno su aktivne vrste malog kupusara (Pieris rapea) koji je prošle godine bio prisutan u značajnijoj mjeri, a i ove su se godine mogle vidjeti mjestimične štete od gusjenica. Najefikasniji termin zaštite odmah pri prvoj pojavi gusjenica tj. čim se primijeti piljenje gusjenica iz jajašaca.

Pieris rapea

Gusjenice lisnih sovica također mogu pričiniti značajnu štetu, međutim zasad ne bilježimo njihovu značajniju pojavu ove godine, a opasnost svakako raste kako se približavamo sredini i kraju ljeta.

Kupusni štitasti moljac (Aleyrodes beassicae) dolazi iz grupe štetnika takozvanih "bijelih mušica". Najviše muke zadaje proizvođačima povrća u zaštićenom prostoru. Međutim posljednjih se godina u našim uzgojnim područjima kupusnjača redovito razvija jaka populacija kupusnog štitastog moljca. Vrsta posebice favorizira kelj, međutim razvija se u jakim populacijama i na ostalim kupusnjačama.

Ključ uspjeha u održavanju niske brojnosti štetnika je pravovremena primjena insekticida. Treba napomenuti da jednom kada populacija počinje brzo rasti, djelovanje insekticida je značajno manje vidljivo nego u početku razvoja populacije. Otegotnu okolnost u zaštiti od ovog štetnika predstavlja činjenica da se ličinke i nimfe ovog štetnika nalaze uglavnom sa donje strane lista gdje kontaktni insekticidi teško dopiru.

Fastac - visoko učinkovit insekticid

Od insekticida preporučujemo visoko učinkovit insekticid Fastac®. Ovaj preparat registriran je u velikom broju usjeva za suzbijanje širokog spektra štetnika koji sišu i grizu. Radi se o insekticidu širokog spektra s vrlo brzim djelovanjem u vrlo niskim dozama. Prednosti:

  • učinkovit protiv većine ekonomski značajnih štetnika
  • uzbija sve razvojne stadije insekata
  • uspješan protiv insekata rezistentnih na druge insekticide
  • ima repelentno i anti feeding djelovanje
  • upotrebljava se u velikom broju kultura
  • ne pokazuje fitotoksičnost u preporučenim dozama

koristi se protiv:

  • stakleničkog štitastog moljca (Trialeurodes vaporariorum) i duhanovog štitastog moljca (Bemisia tabaci) u količini 300 ml/ha. Može se primijeniti na istoj površini jedan puta godišnje;
  • lisnih uši (Myzus persicae i Aphis spp.) u količini 150 ml/ha. Može se primijeniti na istoj površini jedan do dva puta godišnje;
  • gusjenica sovica pozemljuša (Agrotis spp.) i sovica (Spodoptera spp.) u količini 150 ml/ha. Može se primijeniti na istoj površini jedan do dva puta godišnje. Kod suzbijanja sovica pozemljuša sredstvo je potrebno primijeniti predvečer na vlažnu zemlju jednim tretiranjem tla prije sjetve kulture ili jednim tretiranjem vrata biljke nakon što se primijete prva oštećenja;
  • kupusnog buhača (Phyllotreta sp.) u količini 75 ml/ha. Može se primijeniti na istoj površini jedan do dva puta godišnje;
  • kupusnog bijelca (Pieris brassicae) u količini 100 ml/ha. Može se primijeniti na istoj površini jedan do dva puta godišnje;
  • malog kupusara (Pieris rapae) u količini 100 ml/ha. Može se primijeniti na istoj površini jedan do dva puta godišnje;

Za sve informacije o ovim sredstvima, molimo da se obratite u tvrtku BASF na dolje navedene kontakte.


Tagovi

BASF Kupusnjače


Partner

BASF Croatia d.o.o.

Slavonska avenija 1b, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: + 385 (0)1 60 00 027, e-mail: [email protected] web: http://www.agro.basf.hr