Zarada na češnjaku i do 30 tisuća kuna po hektaru

Bijeli luk zahtjeva dosta ručnog rada, a motika je i dalje najefikasnije sredstvo protiv korova. Luk ove godine odlično napreduje, kažu Brigita i Josip, koji su postali najveći pojedinačni proizvođači ozimog češnjaka na ovom području.

Brigita Pek iz Potnjana kaže kako su zadovoljni proizvodnjom. Trenutno imaju zasađeno oko tri i pol hektara luka. Posadili su i staru autohtonu sortu slavonski češnjak, i s njom planiraju proširenje, i to na osam hektara. Ne misle stati s proširenjem dok proizvodnja ne bude na oko 100 tona češnjaka.

Josip Vidović kaže kako se ne može proizvesti toliko koliko se može prodati. Potražnja je velika.

Preskupa mehanizacija za proizvodnju

Unatoč padu cijene češnjaka na tržištu, otkako je došlo do povećanja površina pod njim, kalkulacije i dalje u velikoj mjeri idu u prilog ovoj povrtlarskoj proizvodnji.

Ostvaruje se i do 30 tisuća kuna po hektaru.

Stariji članovi obitelji, koji su navikli na tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, i ovdje se čude, ali daju punu podršku svojim nasljednicima. Kao najveći problem u proizvodnji ističu preskupu mehanizaciju. "Strojevi su oko 120 tisuća kuna za sadilicu, do 370 tisuća kuna za dvorednu vadilicu. To je apsurd za naše tržište", ističe Vidović.

Posebno treba voditi brigu i o reprodukciji sadnog materijala, što im u velikoj mjeri pomaže osječki Poljoprivredni fakultet.

Još do nedavno, uvozili smo do 90% luka i to uglavnom iz Kine, koja je najveći svjetski proizvođač češnjaka. Za Hrvatsku još nema točnih podataka o proizvodnji, no nagađa se kako bi za nekoliko godina mogli dostići i samodostatnost.

Prof.dr.sc. Nada Parađiković kaže kako je jako zadovoljna proizvodnjom. Kaže kako su krenuli sa jako malom količinom sadnog materijala, i to onog koji je iz ovih krajeva.

Foto: Srijemski češnjak - OPG Balić/Facebook