• Uzgoj krastavaca
  • 27.04.2019. 12:00

Vrijeme je za sjetvu krastavaca - pazite da nema hlada

Uzgoj krastavaca je lak, ali ovo je vrsta koja traži toplinu i dovoljno vode. Kraj travnja i početak svibnja je prvi termin za sjetvu krastavaca na otvorenom, u vrtu. Može se sijati u redove ili kućice.

Foto: Depositphotos/vvoennyy
  • 5.832
  • 474
  • 0

Krastavac (Cucucmis sativus) je vrsta povrća koja se najčešće uzgaja u vrtu. Može se koristiti u svježem stanju, za pripreme raznih salata, kiseliti, ali i od njega pripremati razna variva, sokovi. Odavno je našao svoju primjenu u narodnoj medicini, a često se upotrebljava kao kozmetičko sredstvo. Pripada porodici Cucurbitaceae i srodnik je tikvicama, lubenici, dinji.

Formira muške i ženske cvjetove

Krastavac je jednogodišnja vrsta povrća i potrebno ih je svake godine sijati. Možemo ih uzgajati kao presadnice u plastenicima i staklenicima ili direktnom sjetvom u vrtu.

Stablo biljke krastavca je puzavo, razgranato, grubo i lako se lomi. Može narasti do 4 m. Korijen je dobro razvijen, ali se formira u plitkom sloju zemljišta. Listovi su veliki, dlakavi, na dugim peteljkama. Različite sorte krastavca mogu imati različit oblik lista, više ili manje usječen, a boja lista varira od svijetlozelene, žutozelene do tamnozelene.

Biljka krastavca je jednodomna, a cvjetovi krastavca su muški, u cvijetu se formiraju samo prašnici, i ženski, u cvijetu se formira samo tučak. Prvo se pojavljuju muški cvjetovi, a zatim ženski. Oprašivanje obavljaju insekti.

Temperatura zraka utječe na formiranje cvjetova

Na formiranje cvjetova veliki utjecaj ima temperatura zraka. Visoke temperature zraka i jaka insolacija utjecat će na intenzivnije formiranje muških cvjetova što znači manji urod. Također, pregust sjetveni sklop i suša rezultirat će većim formiranjem muških cvjetova.

Šest pogrešaka zbog kojih je prinos krastavaca loš

Plod krastavca sadrži 95% vode i niske je kalorijske vrijednosti. Ovisno od sorte, plodovi mogu biti više ili manje izduženi, s bodljama ili bez bodlji, manjih ili većih dimenzija i različite obojenosti. Za upotrebu se koriste zeleni, nezreli plodovi. Zreli plodovi mogu biti žuti, narančasti, crvenkasti, smeđi. Sjeme je dugo oko 1 cm, najčešće bijelo, izduženo.

vd
Krastavci se lako uzgajaju u vrtu, ali oni za nicanje i rast traže toplo vrijeme (foto: Pixabay.com/krzys16)

Lako se uzgaja

Krastavci se lako uzgajaju u vrtu, ali oni za nicanje i rast traže toplo vrijeme, dovoljno zagrijano zemljište, dovoljno sunca. Kod izbora mjesta za direktnu sjetvu krastavca u vrtu odabrati gredice koje su ocjedite, s dobrim zemljištem koje je bogato hranivima i humusom. Slabo će rasti na hladnom i zbijenom zemljištu, ali i na pjeskovitom i suhom mjestu. Biljke ne podnose hlad i ne mogu se uzgajati ispod drveća ili u hladovini nekog objekta. I pored te osobine, na lišću krastavca često su vidljive opekotine od sunca. Krastavac ne voli zakorovljene parcele.

Izborom sorti i u kombinaciji s postrnom sjetvom možemo imati dug period berbe svježih plodova. Rane sorte krastavca počinju cvjetati već mjesec dana poslije nicanja, dok kasne sorte cvjetaju dva mjeseca poslije nicanja.

Za klijanje, nicanje, rast, razvoj, cvjetanje i plodonošenje biljci krastavca je potrebna toplina i voda. Optimalna temperatura zemljišta je 20°C. Krastavac ima velike zahtjeve za toplinom i vrlo lako strada od mraza.

Izbjegavati sjetvu ako su noći još hladne

U kontinentalnom dijelu prva sjetva na otvorenom se obavlja krajem travnja i početkom svibnja, a postrnom sjetvom možemo produžiti vrijeme berbe. Sjetva započinje kad je prosječna dnevna temperatura zraka od 10 do 12°C. Sve dok su noći hladne treba izbjegavati sjetvu krastavca.

Zbog osjetljivosti na niske temperature, razvoj i rast cvjetova i plodova se zaustavlja već na temperaturi od 12°C.

U sušnom periodu ljeta biljke je potrebno intenzivno zalijevati. Najbolje je biljke zalijevati tijekom jutra vodom koja je odstajala. Večernje zalijevanje, posebno zalijevanje hladnom vodom, povećava rizik od pojave gljivičnih bolesti kao što su plamenjača i pepelnica krastavaca.

Sjetva se može obavljati u redove ili kućice. Ukoliko sijemo krastavce u kućice, u svaku kućicu se posiju 3 do 4 sjemenke, razmak kućica u redu je oko 50 cm, a međuredni razmak od 1 do 1,5 m, dok je kod sjetve u redu razmak između biljaka oko 25 cm, a međuredni razmak od 0,80 do 1 m.

Kod sjetve u kućice biljke se puste da pužu po zemlji, dok je sjetva u redove zahvalnija za uzgoj na mreži koji će biljkama osigurati dobro provjetravanje i tako smanjiti mogućnost pojave bolesti.


Tagovi

Krastavci Sjetva Uzgoj Zalijevanje Njega


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi