Luk vlasac je višegodišnja biljka koja raste od ranog proljeća pa sve do kasne jeseni. Dobro podnosi niske temperature, te lukovica bez problema prezimljuje u zemljištu na otvorenom.
Luk vlasac/vlašac (lat. Allium schoenoprasum) prvi put sam počela konzumirati prije nekoliko godina i to u sušenom stanju. Svježeg vlasca na tržištu je gotovo nemoguće naći, odnosno u prodaji kao i svo ostalo povrće. Povremeno se u prodaji može naći u saksijama što je zapravo namijenjeno onima koji će ga uzgajati. Ukoliko ga volite koristiti u jelima, svakako će vam se isplatiti, jer ga na ovaj način možete koristiti gotovo tijeokom čitave godine.
Vlasac je trajnica, odnosno višegodišnja biljka, jer se sam razvija podzemnim izdankom kojeg čini duguljasta lukovica. Prije nego ću dobiti rasadnice vlasca, imala sam nekoliko bezuspješnih pokušaja uzgoja iz sjemena, kako u saksiji, tako i na otvorenom, dok nisam došla do informacije da je uzgoj vlasca iz sjemena jako težak i zahtjevan te sam odustala. Međutim, sadnja iz izdanka, odnosno presađivanje vlasca je vrlo jednostavno. Samo je potrebno da izdvojite onoliko lukovica koliko vam je potrebno i presadite na željeno mjesto, bilo na otvoreno, zatvoreno ili saksiju. Zahtjeve za kvalitetu zemlje nisam primjetila, ali voli rastresitija humusna zemljišta.
Vlasac se nerijetko nalazi u prirodi kao samonikla biljka, a prepoznat ćete ga po specifičnim cjevastim zelenim listovima i mirisu luka kad list protrljate prstima.
Vlasac raste od ranog proljeća pa sve do kasne jeseni. Dobro podnosi niske temperature te lukovica bez problema prezimljuje u zemljištu na otvorenom. U rano proljeće se javljaju novi mladi izdanci koji jako brzo izrastu i počinju cvjetati. Blijedo ljubičasti cvijet vlasca je prekrasan, jedan od meni omiljenih cvjetova povrtnih kultura i svakog proljeća mu se posebno radujem. Ukoliko imate malo prostora na balkonu, pored toga što ćete vlasac moći koristiti u pripremi jela, njegovi dekorativni cvjetovi će svakako unijeti jedan nesvakidašnji prizor vašem balkonu. Pored toga, možete ga uzgajati u saksiji u kući, a u zimskom periodu, kad miruje, povremeno zalijte. Listovi će tad potpuno nestati, na isti način kao i u uzgoju na otvorenom, i izgledat će kao da se biljka osušila, ali u proljeće će se pojaviti novi mladi listovi.
U prehrani se koriste cjevasti zeleni listovi koje možete porezati čim izrastu ili brati kako vam zatrebaju. Rezanje listova se vrši nisko u donjem dijelu lista i tijekom godine možete imati nekoliko berbi, jer se listovi obnavljaju, odnosno nakon rezanja rastu novi i to sve dok se krajem jeseni ne osuše.
Tijekom sezone, sitno nasjeckani listovi vlasca su mi neizostavan začin u svakoj salati. Ja sam od onih koji bez luka, bilo koje vrste, ne mogu zamisliti ni jedno jelo, bilo da je u pitanju varivo, pečenje ili svježa jela. Vlasac je za mene luk broj 1 kada je u pitanju priprema svježih salata, jer ima jako aromatičan i intenzivan okus luka, ali opet dosta blaži u odnosu na crveni, češnjak ili mladi luk koji imaju široku primjenu u bilo kojoj kuhinji. Također, vlasac možete i zamrznuti u svježem stanju ili ga sušiti, te dodavati jelima po potrebi tijekom čitave godine.
Pored svoje izuzetne aromatičnosti, vlasac je bogat vitaminima C, A i K, te vitaminom B8, a od minerala željezom, fosforom, kalcijem, kalijem i magnezijem. Njegova ljekovita svojstva su slična kao i kod ostalih vrsta luka. Vlasac pospješuje apetit, te povoljno utječe na probavu i odličan je u kontroli visokog krvnog tlaka.
Foto: Marta Jonina/bigstockphoto.com
Autorica
