Vlasac i krupnoglavi češnjak

Na okućnicama i na gradskim tržnicama često se nađu i manje poznate vrste luka, najčešće bez većeg gospodarskom značenja, ali svakako nezaobilazni u očuvanju autohtonih biljnih gena te naslijeđa u alternativnom liječenju i domaćoj gastronomiji.

U te, u nekim našim krajevima poznate i omiljene lukove, svakako spadaju i krupnoglavi češnjak i luk vlasac. Zajedničko im je da su povrće, lijek, začini, ali i ukrasne biljke svojim lijepim cvatom.

Krupnoglavi „češnjak“, kako ga opisuje Povrćarstvo prof. dr. Ružice Lešić i drugih povrćara koautora s agronomskog fakulteta daje u prvoj godini krupnu lukovicu (do osam centimetara) i središnju stabljiku sa sterilnim cvijetom. Posadimo li tu lukovcu ujesen dat će glavicu s najčešće šest krupnih češnjeva, a ponekada i zračne češnjiće.

Vlasac raste u grmu bez lukovice kao višegodišnja biljka, a koriste se cjevasti listovi prije cvatnje, na tržnici se prodaju svezani u snopiće. Razmnožava se dijeljenjem grmića, ali u novije doba i sjemenom iz kartice. Najčeće se rabi nasjeckan kao začin jelima i salatama (najbolje svjež) a omiljen je jer ima blažu aromu luka i nema ljutine. U novije doba umiješan je i u neke industrijske prehrambene proizvode. Na okućnicama je i hortikulturni ukras - rascvjetan u kakvoj dekorativnoj posudi.

U Aziji se uzgaja ii kineski gomoljasti vlasac.

Autor: Rajko Polić

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor