Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • PG Grunt
  • 20.05.2023. 12:00
  • Varaždinska, Imbriovec

Više od 8 milijuna presadnica proizvede se na PG Grunt čiji vlasnik uspješno vodi i udruženje obrtnika

Kao pioniri proizvodnje presadnica u Hrvatskoj, godinama smo usavršavali objekte, kaže Vladimir Bais dodajući da su za uzgoj presadnica koje se pikiraju potrebni specifični uvjeti te vrlo kontrolirana mikro klima.

Foto: Igor Čolaković
  • 2.160
  • 189
  • 0

Vladimir Bais, vlasnik Poljoprivrednog gospodarstva Grunt iz Imbriovca kraj Varaždina, na kojem godišnje proizvodi više od 8 milijuna presadnica te tisuću tona povrća, od prošle je godine i predsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin kojega isto tako uspješno vodi. 

PG Grunt ima dugu obiteljsku tradiciju poljoprivredne proizvodnje. Kako nam je ispričao, njegov djed Ivan je još 1960. godine kupio traktor, prvi u tadašnjoj mjesnoj zajednici, te je počeo obrađivati za to vrijeme značajnije poljoprivredne površine te je zajedno sa suprugom Milkom povećao do tada skromnu stočarsku proizvodnju. Već 1971. godine obitelj gradi prvu farmu za uzgoj teladi kapaciteta 200 komada, a za tri godine započinju proizvodnju i na drugoj farmi, ovoga puta za proizvodnju svinja kapaciteta 220 tovljenika.

"Iako su bili prvenstveno stočari, tih godina pokušali su i proizvodnju graška i feferona za tvornicu Kalnik u Varaždinu. Moj otac Josip i majka Marija su sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća uspjeli razviti stočarsku proizvodnju te izgradili dvije mini farme za proizvodnju odojaka, a tih godina kupuju i potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju", otkriva. 

Prvi plastenik za proizvodnju presadnica postavili 1998. 

Otac mu je završio poljoprivrednu školu u Vinici pa je već tada započeo proces redovite kalcizacije na vlastitim površinama, a tih godin amajka je započela s uzgojem povrća.

"To je bio jako hrabar potez, jer se tada smatralo da je ozbiljna proizvodnja povrća moguća samo u Makedoniji", kaže otkrivajući da krajem osamdesetih njegova obitelj započinje proizvodnju krastavaca za varaždinski Kalnik, a početkom devedesetih s Podravkom direktno ugovara i prvu skromnu količinu krastavaca.

Tisuću tona povrća proizvede obitelj Bais 

Nakon što je 1995. godine registriran poljoprivredni obrt, šire asortiman povrća koji se proizvodio na gospodarstvu, dok se stočarska proizvodnja polako gasila. Tada su dobili i nove kupce, zagrebačku Plivu, za koju su uzgajali špinat, te Hladnjače Zagreb, kojoj su plasirali cvjetaču.

"Tih godina smo već proizvodili oko 200 tona različitog povrća, pa smo moja sestra Dragica i ja odlučili upisati Agronomski fakultet u Zagrebu, na kojem je Dragica apsolvirala vrtlarstvo a ja - ratarstvo", priča naš sugovornik. 

Kako se proizvodnja povrća većinom bazira na proizvodnji iz presadnica, zaključili su da bi one, koje su se u to vrijeme mogle nabaviti samo u Zagrebu, mogle biti dobar posao. Prvi plastenik za proizvodnju presadnica od 400 četvornih metara postavili su 1998. godine, kada su u Italiji kupili i prvu ručnu sijačicu za sjetvu sjemena u stiroporne kontejnere. U posao se uključio i šogor Željko, na gospodarstvu zapošljavaju i prve radnike, pa kao obiteljsko gospodarstvo stalno povećavaju proizvodnju presadnica te povrća u plastenicima i na otvorenom.

Godišnje proizvedu tisuću tona povrća

Novi zamah u proizvodnji ovo je poljoprivredno gospodarstvo dobilo 2005. godine, kada na nagovor Podravke pristupaju natječaju US AID fundacije, pa u nekoliko godina Baisovi podižu još pet plastenika, nabavljaju nove linije za sjetvu povrća, robot za pikiranje presadnica, hladnjaču kapaciteta 60 tona te novu poljoprivrednu mehanizaciju za uzgoj povrća na otvorenom. Dvije godine kasnije uspješni su i na natječaju Ministarstva poljoprivrede. Novcem koji su dobili na tom natječaju kupili su strojeve za pranje i poliranje povrća te stol s automatskom vagom za pakiranje povrća.

"Svake smo godine povećavali proizvodnju, pa danas na 18 hektara proizvodimo tisuću tona raznog povrća te 8 milijuna komada raznih presadnica", iznosi impresaivne podatke. 

Presadnice uzgajaju na površini od 5.200 četvornih metara u sedam plastenika različitih režima temperature i provjetravanja. Direktnom sjetvom u stiroporne kontejnere uzgajaju salatu, kupusnjače te industrijsku rajčice, dok ostale rajčice, paprike, celer, patlidžan te dosta novih kultura koje polako dolaze u Hrvatsku, kao što je matičnjak, tagetes za farmaceutsku industriju i druge, pikiraju. 

Sjetva presadnica odvija se u stiropornim kontejnerima s 104, 160, 209 ili 448 lončića, sijačicom kapaciteta 400 kontejnera na sat. Naklijavanje presadnica se odvija u klijališnoj komori. "Kao pioniri proizvodnje presadnica u Hrvatskoj, godinama smo usavršavali objekte", kaže Bais dodajući da su za uzgoj presadnica koje se pikiraju potrebni specifični uvjeti te vrlo kontrolirana mikro klima koja se posebno odnosi na količinu svjetlosti, temperaturu, vlagu zraka i supstrata za proizvodnju. Pikiranje se odvija na stroju za elektro pneumatsko presađivanje presadnica s nekoliko ruku, ovisno o tipu kontejnera i vrsti presadnica. "U jednom satu stroj na našem gospodarstvu može prepikirati 5 tisuća biljaka, a nabavili smo i još jedan kapaciteta 10 tisuća biljaka na sat", ističe vlasnik Poljoprivrednog gospodarstva Grunt.

Najveći kupac - koprivnička Podravka

Ovo gospodarstvo upisano je u Fito upisnik, Sjeme upisnik te Upisnik poljoprivrednih gospodarstava s odgovarajućim brojevima, pa svoje presadnice mogu plasirati i u sve zemlje Europske unije. No, najviše ih, poglavito rajčica i paprike, PG Grunt isporučuje kooperantima koprivničke Podravke, a dio koriste za vlastitu proizvodnju. 

"Kako plastenici ne bi bili prazni nakon proizvodnje presadnica, u plastenicima sadimo povrće prema narudžbama kupaca, među kojima su i NTL, Ktc, Plodine i ponovo od prošle godine i Konzum, za koje najčešće uzgajamo ciklu i poriluk", priča nam.

Pioniri su proizvodnje presadnica u Hrvatskoj

Na otvorenim površinama najviše uzgajaju ciklu, celer, poriluk, kupus, cvjetaču, brokulu, kelj te mrkvu i peršin, prvenstveno za Podravku. Podigli su i novi plastenik za proizvodnju presadnica od 1.600 kvadrata vlastitim sredstvima.

"Plan je povećati proizvodnju na ukupno 30 hektara, što bi nam omogućilo optimalno iskorištenje strojeva koje koristimo u proizvodnji i zadovoljili bismo plodored", rekao je o razvojnim planovima Vladimir Bais, koji uz svakodnevne obveze na svom imanju uspješno vodi i udruženje varaždinskih obrtnika.


Tagovi

PG Grunt Vladimir Bais Proizvodnja presadnica Presadnice povrća Proizvodnja povrća Udruženje obrtnika


Autor

Igor Čolaković

Više [+]

Tijekom profesionalne karijere novinara specijalizirao se za gospodarske teme. Posljednjih nekoliko godina zaokupljaju ga i teme vezane uz ruralni razvoj, poljoprivrednu proizvodnju te očuvanje prirodne i tradicijske baštine.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Uljemat

Nemoguće je pronaći prodavače M/Ž. Zato se pripremam za montažu uređaja (umjetna inteligencija) koji će raditi na obnovljive izvore, dati doprinos u klimatskoj neovisnost...

Više [+]