• Matovilac
  • 15.08.2011.

Uzgoj matovilca za jesensku berbu

Zbog svoje velike otpornosti na niske temperature, matovilac se najviše uzgaja u područjima kontinentalne klime, ali za tržišnu proizvodnju prednost imaju područja s blagim zimama, što omogućuje dospijevanje i berbu zimi. U našim kontinentalnim područjima uobičajena je sjetva od sredine kolovoza do sredine listopada. Ranija sjetva omogućuje berbu od listopada do prosinca, a kasnija od ožujka do kraja travnja, ovisno o vremenskim uvjetima

  • 15.160
  • 729
  • 0

Matovilac se u narodu naziva mnogim imenima: repušac, matovilec, poljska salata, poljska loćika, matoviljak. To je biljka blage klime otporna na niske temperature. Može podnijeti golomrazicu i do -15 °C. Minimalna temperatura klijanja je tek nešto iznad 0 °C, a rasta 5 °C. Optimalna temperatura za rast je 10 °C. Visoke temperature uz intenzivnu svjetlost smanjuju kvalitetu proizvoda.

Priprema tla

Pripremu tla za uzgoj matovilca korisno je započeti najmanje 2 tjedna prije planirane sjetve. To će pospješiti nicanje korova koji će se u predsjetvenoj pripremi uništiti. Na jače zakorovljenim tlima mogu se koristiti herbicidi prije sjetve. Kako je sjeme vrlo sitno, sjetveni sloj mora biti dobro izravnan i fine mrvičaste strukture. Na lakšim tlima može se povaljati laganim valjkom. U kućnim vrtovima može se sijati omaške (širom), a za proizvodnju za tržište prednost ima sjetva u redove.

Na težim tlima preporučuje se površinska sjetva, a zatim prekrivanje slojem pijeska, što omogućuje lakše nicanje i bolje zagrijavanje tla u proljeće. Od sjetve do nicanja obično treba 8 do 10 dana.

Razmak redova može biti 7 do 15 cm sa 50 do 80 sjemenki po dužnom metru u redu. Količina sjemena za sjetvu ovisi o krupnoći sjemena. Za sitnije sjeme koristise 1 do 2 g/m2, a za krupnije i do 5 g. Optimalna dubina sjetve je oko 1 cm.

Sjetva

Pri ranoj sjetvi u drugoj polovici ljeta obično su potrebna jedno do dva navodnjavanja. Ostala njega usjeva sastoji se od kontrole korova. U zaštićenim prostorima gdje je prethodni usjev obilno gnojen često nije potrebna gnojidba. Prihrana dušikom sa 30 do 40 kg/ha potkraj zime daje dobre rezultate. Ne preporučuje se gnojidba stajskim gnojivom ili nedovoljno zrelim kompostom, zbog mogućnosti nepoželjnog mirisa matovilca.

Budući da se matovilac uzgaja tijekom jeseni, zime i ranog proljeća, različiti načini zaštite usjeva, kao što je pokrivanje gredica agrotekstilom ili niskim tunelima mogu pospješiti rast, omogućiti raniju berbu i osigurati bolju kvalitetu.

U visokim tunelima i plastenicima bez zagrijavanja ili sa zagrijavanjem kad temperature padnu ispod minimalne temperature rasta, može se postići berba zimi, ili čak više turnusa tijekom zime. Matovilac se bere kad se potpuno razvije rozeta, a prije pojave cvjetne stabljike. U zaštićenim prostorima često se primjenjuje uzgoj iz presadnica. Sjetvom u kontejnere s lončićima promjera 3 cm po 4 do 8 sjemenki u lončić omogućuje se kasnija sadnja u zaštićeni prostor. Uzgojem matovilca iz presadnica u grijanom zaštićenom prostoru moguća su 4 sukcesivna usjeva tijekom zime.

Berba

Ovisno o kultivaru, roku uzgoja i stupnju zaštite, od sjetve do berbe može proteći od 40 do 100 dana. Bere se potpuno razvijena rozeta prije pojave cvjetne stabljike podrezivanjem u zoni korijenovog vrata tako da rozeta ostane cijela. Razdoblje berbe jednog usjeva na otvorenom u jesen i rano proljeće može se produžiti do 2 tjedna. Guste usjeve treba brati ranije jer donji listovi brže počinju žutjeti.

Ljekovitost i prehrambena vrijednost

Zbog svoga vitaminskog i mineralnog bogatstva matovilac se može dopuniti i kombinirati u salatama s drugim povrćem kao što je rotkvica ili mladi luk.

U usporedbi sa zelenom salatom ima nešto više bjelančevina i ugljikohidrata, pa mu je i energetska vrijednost nešto veća. U narodnoj medicini koristio se kao tonik za proljetno čišćenje, a u homeopatiji se priprema tinktura od svježeg korijena. Matovilac je prava biljka za popravak krvne slike. Osim dobrog sadržaja željeza (više od špinata!) sadrži ujedno vitamin C i folat, koji su neophodni za apsorpciju i iskorištenje željeza u organizmu. Bogat je izvor kalija, s vrlo malo natrija. Također ne treba zanemariti povoljan odnos kalcija, magnezija i fosfora koji pridonose balansiranom dnevnom unosu ovih makrominerala. Zahvaljujući dobrom sastavu folne kiseline (uz nizak natrij) matovilac je izvrstan salatni prilog, a ostali vitamini B kompleksa i vitamin C daju mu antistresnu podlogu i korist za živčani sustav.

Autor: Dr. sc. Božidar Benko


Povezana biljna vrsta

Matovilac

Matovilac

Sinonim: repušac, matovilec, poljska salata, poljska loćika, matoviljak | Engleski naziv: Corn salad | Latinski naziv: Valerianella locusta L. Laterr

Matovilac je biljka livadne flore i koristi se kao svježa salata zimi i u rano proljeće. Kao niskoenergetska namirnica ima prednost za kontrolu pretilosti, ali djeluje i umirujuće... Više [+]

Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Povrtlarstvo Matovilac Sjetva Berba


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB