• Uzgoj komorača
  • 05.04.2017. 09:00

Uzgoj komorača - ljekovitog i aromatičnog povrća

Komorač je povrtna kultura koja se zbog svoje aromatičnosti i ljekovitosti sve više uzgaja i koristi u gastronomiji.

Foto: Pixabay.com
  • 4.194
  • 164
  • 0

Komorač (Foeniculum vulgare) potječe sa područja Mediterana. Divlji komorač se može pronaći u prirodi na ovom području, a lišće samoniklog komorača koristi se u pripremi jela i kao začin. U domaćinstvu se uzgaja i koristi domaći komorač.

Domaći (kultivirani) komorač ima dvije podvrste. Prva podvrsta je gomoljasti komorač (ssp. azoricum) vrlo sličan kopru, a druga podvrsta, začinski komorač ima zadebljale lisne drške koje u osnovi formiraju glavicu (ssp. dulce). Srodnik je mrkvi, peršunu i celeru.

Kod nas je komorač još uvijek malo zastupljen u prehrani. Vrlo je popularan u mediteranskoj kuhinji (Italija, Francuska). Postoji više sorti i hibrida: Romanesco, Rondo F1, Sambo Latino, Sweet Florence, Domino i druge. Može se uzgajati kao jednogodišnja, dvogodišnja i višegodišnja kultura. Zbog mirisnog i aromatičnog lišća se uzgaja kao jednogodišnja biljka. Može se uzgajati u saksijama i žardinjerama na terasama ako mu se osigura dovoljno sunca.

Listovi komorača su vrlo slični listovima kopra (začina), a mogu se koristiti kao začin u varivima, salatama, umacima.

Ako ga posijemo u rano proljeće procvjetat će tijekom iste godine. To je visoka biljka, a stablo sa cvjetovima može narasti do 2m. Stablo je šuplje.

Najčešće se uzgaja i u gastronomiji koristi glavičasti komorač. Glavica se formira iznad površine tla i prepoznaje se po svijetloj boji. Bere se prije cvjetanja. Listovi komorača su vrlo slični listovima kopra (začina), a mogu se koristiti kao začin u varivima, salatama, umacima. Glavica je vrlo cijenjena u gastronomiji, odlična je namirnica za pripremu salata, juha. Glavica se može obariti, pirjati, pohati, prave se od njega i likeri i druga pića. Cijela biljka je aromatična, po okusu slična sladiću i mirisom podsjeća na anis. Koristi se u medicini. Cvjeta u srpnju i kolovozu.

Uzgajanje i berba komorača

Komorač se uzgaja na sličan način kao mrkva ili peršin. Odgovaraju mu plodna, rahla zemljišta bogata organskim gnojivima. Dobro podnosi zimu. Za njegov uzgoj je važna dobra opskrbljenost vodom. U nedostatku vode brzo formira cvjetonosno stablo i cvjeta. Sjeme komorača je izuzetno sitno, 1g sadrži do 300 sjemenki. Sjeme ostaje klijavo četiri do pet godina. Zbog sadržaja eteričnih ulja sjeme komorača sporo klija i da bi ubrzali klijanje potrebno ga je potopiti u vodu. Prije sjetve sjeme se potopi u vodu sobne temperature i to traje dva dana.

Najbolje je sjeme staviti u platnenu vrećicu, jer se voda u tom periodu treba promijeniti nekoliko puta. Nakon toga sjeme se prosuši i može se posijati. Može se sijati direktno u zemlju ili se proizvode presadnice kao kod celera. Dubina sjetve je 1cm. Razmak između redova na otvorenom, stalnom mjestu, je 60 do 70cm, a između biljaka u redu 15 do 20cm.

Proizvodnja komorača iz presadnica traje 30 do 40 dana, a biljka treba biti dobro razvijena i visoka do 15cm. Prilikom sadnje lišće mladih biljčica se skraćuje kao kod sadnje celera.

Za vrijeme vegetacije treba ga redovno okopavati ili malčirati tlo oko biljaka, prorjeđivati biljke ako je sjetva bila pregusta, gnojiti i navodnjavati. Komorač ne podnosi pokoricu i nedostatak vlage.

Berba se obavlja prije cvjetanja. Glavice trebaju dostići promjer od 8 do 10cm. Glavice se tijekom zime mogu čuvati u podrumu u kutijama sa vlažnim pijeskom. Na proljeće se ove glavice opet mogu posaditi. U hladnjačama se čuva na temperaturi od 0ºC i pri vlažnosti zraka od 90 do 95%.

Upotreba komorača

Komorač je izuzetno zdrava povrtna kultura. Od njega se koriste listovi, zadebljala glavica, sjeme i korijen. Mlado lišće sadrži veću količinu vitamina C i beta karotena. Vrlo je koristan kod smetnji probavnih organa, uklanjanja sluzi iz pluća i viška vode iz organizma. Redovan je sastojak čajeva i lijekova za probavne smetnje. Koristi se i kod pripreme lijekova i sirupa koji olakšavaju iskašljavanje i izbacivanje sluzi iz pluća. Sjemenke i listovi se mogu koristiti u konditorskoj industriji, u proizvodnji zimnice. U pekarskoj industriji sjeme se koristi kao i sjeme kima.

Vrlo je koristan kod smetnji probavnih organa, uklanjanja sluzi iz pluća i viška vode iz organizma.

Daje odličan okus juhama. U Mediteranskim kuhinjama je čest kao prilog ribi pripremljen na razne način, ali i kao sastojak brojnih marinada za ribu.

Čaj od komorača

Uzeti dvije žlice izlomljenog sjemena, preliti sa jednom šalicom kipuće vode i poklopiti. Nakon što se čaj prohladi procijediti ga i piti. Ovaj čaj je koristan kod probavnih smetnji, problema sa iskašljavanjem sluzi.

Foto: Pixabay.com


Povezana biljna vrsta

Komorač

Komorač

Sinonim: Divlji komorač, koromač, slatki kopar | Engleski naziv: Fennel | Latinski naziv: Foeniculum vulgare Miller

Komorač se upotrebljava ponajviše kao začin. Ima dubok, snažan i razgranat vretenasti korijen. U vegetativnoj fazi stabljika mu je skraćena i obavijena rukavcima. Cvjetna... Više [+]

Tagovi

Komorač Sjeme komorača Ljekovitost


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.