• Kineski kupus
  • 14.01.2020. 07:30

Uzgoj kineskog kupusa

Kineski kupus je kod nas još uvijek malo poznato povrće, a može se uzgajati tijekom cijele godine bez obzira radi li se o mediteranskom ili kontinentalnom području.

Foto: Depositphotos/lzf
  • 839
  • 62
  • 0

Kineski kupus je kod nas još uvijek malo poznato povrće, a kao što mu i sam naziv govori, potječe iz Kine. U Europu je došao u 19. stoljeću. Kod nas je 2007. počela intenzivna proizvodnja ranog kineskog kupusa u negrijanim plastenicima, kao i na otvorenom polju. Postoji više varijeteta, a nnajčešće se uzgajaju: Brassica rapa var. cilindrica (cilindrični), Brassica rapa var. cephalata (ovalne glavice) i Brassica rapa var. laxa (otvorena rozeta). Može se proizvoditi tijekom cijele godine bez obzira na to radi li se o kontinentalnom ili mediteranskom području, a uzgaja se na sličan način kao i običan kupus.

Morfologija 

Kineski kupus ima tanak i žiličast korijen i većinom se nalazi u sloju do 30 cm dubine. Na stabljici se nalaze ovalni listovi s jako izraženom srednjom žilom koja može biti bijele do ružičaste boje. Listovi su svijetlozelene do tamnozelene boje i naborani, a kod nekih varijeteta tvore zatvorenu ili otvorenu glavicu. Glavica je duguljasta i visine oko 30cm.

Sjetva i sadnja 

Što se tiče uzgoja u plasteniku, njegova sjetva počinje već krajem siječnja, a nakon dva tjedna biljke se pikiraju na 3 - 4 cm jedna do druge. Krajem veljače pikirane biljke se rasađuju na 15 do 20 cm. 

Sjetva na otvorenom za vrlo rane sorte može početi već u drugoj polovici veljače, a za sadnju 1.000 m2 potrebno je 30 - 40 g sjemena, dok je za direktnu sjetvu potrebno je od 0.3 - 0.5 kg/ha. Budući da je sjeme jako sitno izravna sjetva se obavlja preciznim sijačicama na dubinu oko 3 cm. 

Vrijeme sjetve i berbe kineskog kupusa različitih sorti

 

Sjetva
(mjesec)

Pikiranje
(mjesec)

Berba
(mjesec)

Prinos na 100 m2 (kg)

Razmak sadnje (cm)

Vrlo rane

polovica 2.

kraj 3.

sredina 6.

350-400

35x35

Rane sorte

4.

5.

7.

400-500

50x30

Kasne sorte

7.-8.

8.-9.

8.-9.

600-700

50x40

Plodored i obrada tla

Kineski kupus se ne smije saditi na isto mjesto najmanje 3 godine. Dobro se uklapa u plodosmjenu nakon mladog krumpira, graška i mahuna, a u jesen ostavlja mogućnost dobre pripreme tla za ozime kulture ili za zimsku brazdu.

Što sijati na mjesto luka, krumpira i graška?

Kod osnovne pripreme tlo se obrađuje na 30 cm dubine, a u predsjetvenoj pripremi se ravna i nastoji se postići da površinski sloj bude fine mrvičaste strukture. Tlo bi prije sjetve ili sadnje također trebalo biti umjereno vlažno.

Uvjeti uzgoja

Kineski kupus ima relativno kratku vegetaciju pa se može uzgajati kao predkultura ili naknadni usjev.

Poput običnog, kineski kupus se može pripremiti kao salata ili varivo (Foto: Pixabay/johennlee)

Temperatura i svjetlost 

Na rast i razvoj najviše utječu temperatura i intenzitet svjetlosti. Minimalna temperatura za rast je 7°C dok su optimalne od 12-22°C. Visoka temperatura preko 28°C smanjuje kvalitetu jer rastu rahle glavice i dolazi do smanjene kvalitete kao i do rubne truleži pa je tada biljke potrebno zaštiti zasjenjivanjem. Veća količina svjetlosti je poželjna jer omogućuje bolji razvoj lišća i ranije formiranje glavica ali biljka tijekom ljeta dobro podnosi i malo sjene.

Tlo

Većinom dobro uspijeva na svim tlima, osim na jako laganim ili jako teškim, a najbolje mu odgovara duboko tlo koje zadržava vlagu, kao i ono koje je dobre drenaže s dovoljno organiskih tvari. Kineski kupus je osjetljiv na stagniranje vode i pokoricu, a za tla kiselija od 6 pH preporučuje se primjena kalcizacije kako bi se izbjegla pojava rubne paleži. Dobra struktura tla osobito je važna kada se kineski kupus uzgaja izravnom sjetvom. Tijekom cijele sezone ju je potrebno dobro zalijevati i paziti da se tlo ne presuši. Potrebno mu je češće zalijevanje, ali u manjim količinama. Međutim i kraće vrijeme bez vode može uzrokovati rubnu palež najmlađih listova, što se izvana ne vidi, ali smanjuje kakvoću proizvoda.  Također je preporučljivo malčiranje tla.

Gnojidba

Što se tiče gnojidbe, količina i način primjene ovise o stanju tla i očekivanom prinosu. Obično se dodaje kalij u količini od 250 kg/ha, fosfor u količini od 80 – 100 kg/ha i dušik u količini od 129 kg/ha. Dušik se ne dodaje odjednom, nego u dva ili tri puta, a preporučuje se 129 kg/ha dušika. Kineski kupus dobro reagira na folijarnu primjenu uree (5 kg/100 l vode uz primjenu 500 – 600 l/ha).

Berba i prinos

Kineski kupus se bere kada postigne potrebnu veličinu i kompaktnost glavice. Uglavnom se bere ručno, a na većim površinama mehanizirano. Prinos ranih kultivara se kreće od 18 – 45 t/ha, a kasnih čak i do 80 t/ha, a razlog tome je manja masa ranih kultivara (0.5-1kg), odnosno veća kasnih (1-2kg).

Prije pakiranja i otpreme na tržište uklone se vanjski ovojni listovi i glavice se pakiraju u letvarice ili kutije po 10 kg. Pojedinačne glavice mogu se pakirati u perforirane PE vrećice, što pridonosi boljoj održivosti na prodajnom mjestu. Kineski kupus može se skladištiti u hladnjači na temperaturi od 0 – 2°C i pri relativnoj vlazi zraka od 95%. Nakon 2 – 3 mjeseca skladištenja čišćenjem može otpasti i do 40%

Mjere zaštite

Pored optimalne opskrbe kineskog kupusa vodom i hranjivima potrebno ga je zaštititi od napada većeg broja štetnih organizama i uzročnika biljnih bolesti. Prije uporabe kemijskih sredstva za zaštitu bilja treba poduzeti sve preventivne agrotehničke mjere, a najvažnije je pritom kupusnjače uzgajati u proširenom plodoredu. Za sjetvu uvijek koristiti deklarirano i zaštićeno sjeme. Pri pregledima polja prve bolesne biljke je najbolje odmah odstraniti iz usjeva. Razvojem novih hibrida moguće je birati one koji se deklariraju kao bolje otporni na različite uzročnike bolesti. Tek nakon pridržavanja navedenih agrotehničkih mjera, valja po potrebi koristiti kemijska sredstva za suzbijanje štetnih organizama koja su dopuštena za primjena u kupusnjačama na propisani način.

Bolesti kineskog kupusa

Najčešće bolesti koje se kod nas javljaju su kupusna kila (Plasmodiophora brassicae) i koncentrična ili crna lisna pjegavost (Alternaria brassicae). Kod kupusne kile na korijenu zaraženih biljaka se formiraju zadebljanja koja u početku imaju boju korijena, a kasnije ta mjesta postaju smeđa i pucaju. Štete su najveće ako sadimo već napadnute presadnice, a naknadno zaražene biljke u polju rijetko propadaju, niže su rastom, dok starije lišće žuti i osuši se što dovodi do niže kvalitete i lošijeg prinosa. Koncentrična pjegavost se očituje tamnim, okruglim pjegama na listovima, a javlja se tijekom ljeta i velike vlage u zraku i kod nje treba bit oprezan jer se prenosi sjemenom. 

Do truljenja biljaka bakterijama može doći za vrijeme velike vlage ili tijekom skladištenja. Osobito su podložne biljke koje na listovima imaju oštećenja primjerice od tuče ili napada štetnika.

Štetnici kineskog kupusa

Od štetnika, na nasadima kineskog kupusa najveću štetu rade gusjenice i kupusni buhač. Gusjenice napadaju kineski kupus krajem ljeta i početkom jeseni. Ovi štetnici nagrizaju list i ostavljaju izmet koji šteti biljkama, a pojave se u fazi formiranja glavica. Najezde gusjenica mogu trajati sve do listopada dok zadnjih godina zbog klimatskih promjena primjećujemo njihovu pojavu sve do sredine ili kraju studenog. Kupusni buhač se javlja tijekom presađivanja ili u fazi rasta, a najčešće ako se kupus sadi na isto mjesto kao i prethodne godine. Riječ je o štetniku velikom oko 2 mm, koji najčešće napada za vrijeme toplih i sunčanih dana.


Povezana biljna vrsta

Kupus kineski

Kupus kineski

Sinonim: - | Engleski naziv: Chinese cabbage | Latinski naziv: Brassica pekinensis (Lour.) Rupr.

Kupus kineski, kao što mu i ime kaže, potječe iz Kine. U Europu su ga donijeli misionari u 19. stoljeću. Isprva se koristilo orginalno ime pe-tsai, što na mandarinskom kineskom... Pročitaj više »

Tagovi

Uzgoj kineskog kupusa Kineski kupus Uvjeti uzgoja Štetnici Bolesti Berba


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.