AgroKlub.com

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Povrćarstvo » Uzgajaju krumpir: Sreća je imati dobrog kupca!

Uzgajaju krumpir: Sreća je imati dobrog kupca!

Dobre priče

Uzgajaju krumpir: Sreća je imati dobrog kupca!

Datum: 30.10.2016. 11:50 |

1

Kategorija:

Povrćarstvo

Nesvadbovi se zadnjih 15-ak godina bave proizvodnjom merkantilnog kukuruza i krumpira. Već 15 godina rade za poznatog kupca i to samo jednog. Riječ je o poznatom trgovačkom lancu Kauflandu, a sve što proizvedu i prodaju.

Upoznati obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Nesvadba u Gornjem Dragičevcu kod Čazme, na granici Zagrebačke i Bjelovarsko-bilogorske županije, nije bilo upitno, jer ta je obitelj već godinama član Agrokluba i otvorena je za sva pitanja koja su povezana za poljoprivredu. Ali je bilo pitanje termina. Naime, sada u vrijeme vađenja krumipira i berbe kukuruza susret s nositeljem gospodarstva Nikolom Nesvadbom teško je bilo moguće čak i po kiši ili kada padne mrak.

Nesvadbovi su u široj okolici bili poznata trgovačka obitelj s trgovinom u vlastitoj kući, češka obitelj koja se još davne 1863. godine doselila iz Češke u čazmanski kraj. Posljednjih 15-tak godina proizvode merkantilni krumpir i kukuruz. Nekada su njihove površine bile veće, a sada je to pedesetak hektara koji su većim dijelom u najmu. Na 24 hektara je krumpir, a na 30 hektara je kukuruz. Nekada su sadili i zelje, počeli su i grah, ali su odustali jer, kako kažu nisu do kraja usvojili tehnologiju. Smanjili su i proizvodnju krumpira koja je nekada iznosila 800 do 1.000 tona.

Krumpir prodaju Kauflandu

Usmjerili su se na proizvodnju krumpira. Uložili su u skladište, u pakirnicu. Pakirnica može osim krumpira poslužiti još samo za pakiranje luka. Imaju i riješeno pitanje tržišta. Već 15 godina rade za poznatog kupca i to samo jednog. Riječ je o poznatom trgovačkom lancu Kauflandu. Sve što proizvedu i prodaju.


Sav krumpir koji proizvedu i prodaju

"Naša je obaveza proizvesti i dostaviti u skladište kupca u roku 24 sata po narudžbi koja nam se šalje faksom. Dogodi se neke godine da nemamo dovoljno. Nama bi bilo idealno kada bi u našoj blizini bilo još nekoliko kooperanata koji bi sadili krumpir obzirom da imamo sigurnog kupca i raspolažemo s potrebnom opremom i tehnologijom", objašnjava Nikola Nesvadba i dodaje:

"Nažalost nitko ne želi saditi. Proizvodnja krumpira nije jeftina, nego skupa proizvodnja. Posebno kada je cijena sjemenskog krumpira 12 kuna za kilogram, a gnojiva 4 do 5 kuna. Potrebna je i zaštita, a i drugog rada je puno. Potrebno je za jedan hektar uložiti 25.000 kuna. Nije teško izračunati koliko se zaradi ako se u najboljem slučaju može proizvesti na jedan hektar 35 do 40 tona, ali može biti i ispod 20 tona po hektaru. Nikad se ne može biti siguran u konačnu računicu".

Nije ipak u pitanju samo konačna računica, nego i činjenica da u Dragičevcu više nema ni radno sposobnih stanovnika. U susjedstvu Nesvadbinih gotovo su sva gospodarstva napuštena i zapuštena. Selo je nestalo, a nema naznaka da će se nešto promijeniti i da će se u sela ponovo vratiti život. Sve ostaje na pustim obećanjima i pričama političara koji su ruralne prostore do takvog stanja i doveli.

Kada je riječ o bilo kojoj vrsti poljoprivrednih proizvoda, poznato je pravilo da se cijene mijenjaju iz godine u godinu. Tako je i s krumpirom. Dok krumpir dobro rodi, cijena je niža i obratno. Kako to izgleda kod Nesvadbovih, saznali smo iz bilježnice u kojoj se već petnaestak godina prati sve što je u vezi s krumpirom. Tako je 2003. godine bila cijena kilogramu krumpira 4,35 kune, a već slijedeće 2004. godine 1,30 kune i to s PDV-om. Kad su imali najveću proizvodnju 2008. godine, ostvarili su cijenu 1,70 kune. Prošle godine je bila cijena 2,43 kune.

Cijene ovise o ponudi i potražnji

Ta 2004. godina je bila najlošija godina što se tiče cijene, ali kod cijene se nikad ne može znati koliko će iznosti, ističe Nikola te nastavlja kako se većina količina plasira kroz akcije u trgovačkom centru, a kad su akcije, onda je cijena najniža. Tu vlada zakon ponude i potražnje. Mi imamo svoj mali kamion i odvozimo u centralno skladiše izvagano i pakirano po 5 ili 10 kilograma s deklaracijom. Do prije nekoliko godina je računica bila itekako dobra, ali posljednjih godina baš i nije, jer se ne možemo oporaviti zbog neizvađenih 400 tona krumpira koji nam je ostao u zemlji zbog kiše. To je bio gubitak od stotinjak tisuća eura koji nas prati i moramo taj dug pokrivati kreditima. Imamo sreću što imamo sigurnog kupca koji redovito i na vrijeme plaća. Na nama je da proizvodimo dovoljne količine.

"Ovaj naš kraj zbog vrste tla baš i nije posebno pogodan za proizvodnju krumpira. Čini mi se da su se posljednjih godina prinosi srozali i zbog plodoreda. Nemamo već niz godina ni dovoljno stajnjaka. Nema više pravih prinosa, a bude i puno škarta. Važno je i to što su klimatske promjene jako utjecale na sve vrste poljoprivredenih kultura. Kad treba kiše, nema je, a kad je ne treba, ima je previše. Sve su to problemi".

Sve se to redom reflektira na prinosima, a onda više ni računica nije kakva je bila nekada. To je povezano i s raspoloženjem cijele ekipe koja na tom poslu radi: supruge, djece, bake i dede. Da su prinosi kakvi bi realno trebali biti, da s dvadesetak hektara mogu isporučiti 600 tona merkantilnog krumpira, bili bi zadovoljni, kažu.


Svi članovi obitelji sudjeluju u radu

Zbog takvog stanja nesigurnosti i neizvjesnosti iz godine u godinu, planovi za budućnost cijele obitelji i ostanak u poljoprivredi nisu još uvijek do kraja osmišljeni. Nema konačne odluke, a ona će ovisiti o nasljednicima. Za sada Nikola Nesvadba kaže:

"Mi nemamo više izbora. Imamo svu opremu za proizvodnju krumpira, ali bi je trebali obnoviti, jer je zastarjela. Služit će još, jer ako se u poljoprivredi Hrvatske nešto bitno ne promijeni nećemo biti u stanju investirati. Volio bih da moji nasljednici koji su se i stručno obrazovali za poljoprivredu mogu dalje nastaviti kvalitetno raditi i da ne budu razočarani rezultatima svoga rada. Sve je dobro, dok postoji barem neka računica. U obitelji sada razgovaramo da bi se možda sigurnost mogla pronaći zapošljavanjem negdje drugdje izvan obiteljskog gospodarstva".

Poljoprivreda ima sto problema i nikada ne možete sigurno isplanirati zaradu. Nikada niste sigurni ni u prinos i količinu proizvodnje, ni u cijenu na tržištu. Vremenske prilike upravljaju rezultatima rada.

Kad je riječ o kukuruzu, drugoj kulturi s kojom se bave Nesvadbovi, računica je sve do ove godine bila pozitivna. Ove godine je gubitak, ali smo sadili silažni kukuruz od kojega je kupac odustao i sada na tržište isporučujemo zrno kojega je u toj silažnoj sorti manje, pa je i računica bila loša. S 55 lipa po kilogramu i plaćenu dostavu, troškovi se nisu pokrili. Što će biti slijedeće godine s kukuruzom, još uvijek nismo odlučili.

No usprkos svemu, Nikola kaže da ostaju u toj proizvodnji jer ne mogu drugačije. "Teško je odlučiti i uložiti sada nekoliko milijuna u neki drugi posao. Ili ćemo skladišta iznajmiti nekome i svi se negdje zaposliti."

Krumpir

Krumpir

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u... Pročitaj više »

Autor: Tugomir Pemper

Broj pregleda članka: 7307; Uspješnost članka: 701.35

Tagovi: Krumpir, Otkup, Cijena, Kukuruz, Proizvodnja, Prodaja, OPG, Čazma, Kaufland, Nesvadba

Ključne riječi članka: uzgajaju, krumpir, sreca, je, imati, dobrog, kupca, godine, krumpira, godina, krumpir, još, računica, imamo, cijena, kupca, proizvodnju, nikola, cijene, hektara, nekada, gospodarstva, teško, obitelj, nesvadba, obitelji, posljednjih, nekoliko, kukuruz, prodaju, riječ, nemamo, sadili, proizvodnju krumpira, imamo sigurnog kupca

Slike Uzgajaju krumpir: Sreća je imati dobrog kupca!