Sve veći troškovi doveli su u pitanje nastavak stakleničke proizvodnje. Hoćemo li povrće i voće uvoziti iz sjeverne Afrike?
Proizvođači povrća širom sjeverne i zapadne Europe na udaru su energetske krize, piše Reuters. Sve veći broj razmišlja staviti ključ u bravu na svoje plastenike. Financijski utjecaj je prevelik i ugrožava opskrbu hranom.
Rast cijena struje i plina utječe na proizvodnju kultura koje se tijekom hladnog, zimskog razdoblja uzgajaju u grijanim plastenicima, poput rajčice, paprike i krastavaca.
Ali, ugrožene su i vrste koje se skladište u hladnjačama, prvenstveno jabuke, luk i endivija.
Naročito je pod pritiskom proizvodnja endivije koja se vadi u jesen, čuva na temperaturi ispod nule i kasnije presađuju u posude u prostor s kontroliranom temperaturom za proizvodnju tijekom cijele godine. Skupi inputi su naveli proizvođače da se pitaju hoće li uopće nastaviti sa svojom proizvodnjom.
Europski proizvođači upozoravaju na pad proizvodnje i skok cijena. To bi moglo značiti i da će se trgovački lanci početi opskrbljivati iz zemalja na sjeveru Afrike - Maroka, Turske, Tunisa, Egipta.
Najveći trošak stakleničke proizvodnje su rastuće cijene plina. Dva francuska farmera, koji su obnovili svoje ugovore o električnoj energiji za 2023. godinu, otkrili su da im je ponuđena cijena koja je deset puta viša od one iz 2021.
Pored energenata poskupjelo je i gnojivo, ambalaža, transport, što sve dovodi u pitanje proizvodnju.
Johannes Gross iz njemačke zadruge Reichenau-Gemüse, čiji se staklenici prostiru na površini od oko 60 hektara, rekao je da se suočavaju s ukupnim povećanjem troškova proizvodnje od oko 30 posto.
Grupacija stakleničke industrije Glastuinbouw u Nizozemskoj je priopćila da je do 40 posto od njenih 3.000 članova u financijskim poteškoćama.
U problemima su i uzgajivači voća i povrća u južnim zemljama, poput Španjolske, gdje se bore s povećanjem troškova gnojiva od 25 posto.
Tagovi
Autorica
Fertigacija rajčice: Evo kako hraniti biljku kroz kap vode?
Kako spriječiti pucanje rajčice - rješenje je jednostavnije nego što mislite
Podravka ubrala više od 550 tona graška, prvi put bit će samodostatna i u paprici
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Faktor prinosa: Zašto biljke "gladuju" čak i kada imaju dovoljno svjetla i vode?
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?
Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Kod mene te crne, pčele drvarice dolaze i na lavandu https://hr.wikipedia.org/wiki/Crna_p%C4%8Dela_drvarica Bučne su skoro kao stršljeni. Ali su Više [+]
Đuro Japaric
prije 3 godine
SASA nema Hrvatska odlične uvjete za poljoprivredu ! U odnosu na Nizozemsku , Njemačku u Dalmaciji imamo topliju klimu pa je tu jeftinije proizvoditi u staklenicima ! A u stočarstvu , posebno govedarstvu u prednosti su Nizozemska , Njemačka radi isto klime , jer u Dalmaciji a i dijelu kontineta kada je suša imamo SPALJENU zemlju sa malo trave ! U ratarskim kulturama isto suša čini svoje ! U povrtlarstvu i voćarstvu nemamo sustave za NAVODNJAVANJE , a tupe nam kako je Hrvatska bogata sa vodom ! Radio sam u Libiji od Tunisa do granice sa Egiptom , uz topliju klimu i jeftiniju radnu snagu iz AFRIČKIH država , REALNOST je da zemlje AFRIKE mogu postati veliki proizvođači ! UZ TO puno im je KVALITETNIJE povrće od ovog GUMENOG i bez OKUSA iz zapadno europskih država ! Radio sam i u Njemačkoj pa realno iznosim iskustvo !
SASA FRANIC
prije 3 godine
eto zlo slobodnog trzista. to je obicna varka svjetskih mesetara i bandita. kada oni svojim spletkama naprave da je u zemlji kao nasa s odlicnim uvjetima za proljoprivredu, sve neisplativo proizvoditi i vide od pola sve hrane je uvoz.