Tražite isplativu kulturu? Sadite hren!

Poznato je da je Ludbreški hren zaštićena sorta priznata na listi Hrvatske i Europske unije. Najviše hrena se proizvodi na Ludbreškom području, ali mi smo našli jedine proizvođače i u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u selu Veliki Zdenci - supružnike i vlasnike OPG-a, Željku i Krunu Šćurec, koji su unatoč tome odlučili uzgajati za ovaj kraj rijetku kulturu hren.

U usporedbi sa klasičnim kulturama poput pšenice, kukuruza daleko je isplativiji.

"Jednogodišnju biljku hren uzgajamo tek treću godinu, a možemo sa sigurnošću reći da nam se proizvodnja itekako isplati. Hren uzgajamo na maloj površini, nešto manjoj od 1 ha. Iduće godine planiramo posaditi još 1 jutro", uvjereni su proizvođači.

Dogovorenu proizvodnju i otkup cjelokupnog roda hrena vrši obiteljska tvrtka, kao najveći proizvođač hrena u Hrvatskoj, Agro Altera iz Ludbrega, s kojom imaju Šćurecovi ugovor na tri godine. Jedni su od kooperanata te tvrtke.

Siguran otkup hrena

"Agro Altera otkupljuje sve i plaća na vrijeme. Za prvu klasu korijena bez lišća i priraslica plača 8 kn/kg i za drugu klasu 1,50 kn/kg. Lani smo imali prinos 6,5 tona od toga 2,5 tone prve klase i 4 t/ha druge klase. Najviše se može zaraditi na prvoj klasi", kaže Kruno i dodaje da se od 2 ha hrena može dobiti 40-50 tisuća kuna i od toga se može pristojno živjeti.

Na imanju smo se upoznali sa karakteristikama ludbreškog hrena, koji je poseban izgledom i okusom.

"Ima oštar papreni miris, bogat je C vitaminom, pun je eteričnog ulja gorušice, razmatra se i njegova moguća ljekovita primjena", rekli su nam proizvođači.

Jedini proizvođači u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Kako su sa hrenom počeli? "U Velike Zdence smo se vratili 2011. iz Rijeke, gdje je propala firma za preradu mesa u kojoj smo od 2009. radili", rekla nam je Željka, koja iz tog sela potječe. Kruno je inače iz Zagreba, a sada radi u čazmanskoj tvrtci Iverica u Bjelovaru.

Organizirano proizvode ludbreški hren!

"Počeli smo tražiti nešto što se isplati saditi. Na televiziji smo vidjeli reportažu o hrenu i to nas je zainteresiralo, te smo se informirali o njemu. Prva godina je bila najteža, jer za sadnju 100 kg hrena smo morali uštedjeti 5.000 kn (sadnica košta 35 kn+PDV). Za 1 ha, koji smo posadili ukupno nam je trebalo 5 puta više - 25 tisuća kuna od čega trećina otpada na gnojidbu, tretiranje i gorivo."

Povrat uloženih sredstava u prvoj godini

Ako se pridržavaju pravila struke, u prvoj godini dobiva se povrat uloženih sredstava. Uz to, uzgajivaču za iduću sezonu ostaje i sadnog materijala. Ludbreška Agro Altera ne kreditira svoje kooperante. Naredne godine se sadnice ne moraju kupovati - koriste se 15-25 cm debeli izdanci, koji se odrežu od korijena i polažu u jarke (ne sade se okomito). Zemlja se mora dati na analizu.

"Hren sadimo u ožujku ili travnju, a vadimo u studenome, kad je završena faza debljanja korijena. Tri godine ga sadimo na isto mjesto. Poslije toga je poželjno dvije godine saditi neku drugu kulturu, ali nije to uvjet", kažu uzgajivači. Hren najbolje uspijeva, ako ga sadite nakon rajčice, krumpira, krastavaca, kupusa.

Priprema tla za hren

Tlo se pripremi tako, da se na jesen duboko zaore te obilno gnoji stajskim gnojem ili kompostom. Nakon što se po tlu rasipa gnojivo, u jarke udaljene 40 cm sadilicom sade korijen hrena debelog 20 do 30 cm. Izdatak za gnojiva po 1 ha je 500 eura. "Ove godine smo sredstva za gnojiva pokrili poticajem iz EU fondova od 500 eura/ha. Tehnolog koji dolazi savjetuje nas s kojim sredstvom prskati.

Ništa ne radimo na svoju ruku. Hren se može prihraniti KAN-om ili ureom. U prskalicu od 480 l stavljam 5-6 kg uree da živne list. Gnojimo sa 500 kg NPK 7-7-30 (u ožujku se zaore) i 200 kg NPK 15-15-15 i 200 kg uree. Ova zadnja dva gnojiva stavimo dan prije sadnje oko 1. svibnja. Hren voli dosta kalija.

Protiv korova se prska deseti dan poslije sadnje. Od nametnika se suzbija buhač - može se, ali i ne mora se protiv njega prskati. Mi ga nismo prskali dvije godine, tek ove, kad je bila najezda. Protiv sive plijesni se tretira sa Switch-om i u vrijeme, kada je hren potparen. Dvije godine nismo prskali, ove godine jesmo. Firmi mailom pošaljem sliku hrena i oni kažu što mu fali."

Berba hrena u studenom

"Hren beremo posebnim plugom (vadilicom) u studenome, to je najzahtjevniji dio posla koji odradimo sami sa četvero radnika. Sami ga ručno sortiramo i pakiramo. To je najteži dio posla. Plug nam posuđuje ludbreška tvrtka. Za berbu našeg skoro 1 ha hrena imamo samo tri dana. Robu moramo isporučiti do određenog datuma. Prve godine sadnje bilo je puno zainteresiranih proizvođača, ali kad su vidjeli, da se bere i po kiši, odustali su. Lani je bilo lijepo vrijeme.

Kod nas je malo teža zemlja nego u Slavoniji, Baranji, Podravini ili na ludbreškom, čakovečkom i varaždinskom području tako da je vađenje kod nas teže. Hren poslije berbe čuvamo u sandučićima s vlažnim pijeskom na hladnom mjestu do svibnja, kada počinje nova sadnja. Hren se razmnožava poput korova. Ne voli vlažno ni suho tlo. Prezimljuje bez problema. Štete od divljači i drugih životinja nema, za to što ga ne jedu, jedino koze jedu listove."

Hren proizveden u Hrvatskoj se izvozi u Njemačku, Austriju i Englesku. U Hrvatskoj se troši 400 tona godišnje. "Ludbreška Agro altera hren prerađuje hren u flašice - sa brusnicom, peršinom, feferonom, extra ljuti. Može se kupiti u Billi i Kauflandu", informiraju Šćurecovi koji u hrenu vide budućnost. Jedina želja im je kupiti još zemlje - koja u Zdencima nije na raspolaganju. Možda, će biti, kažu, kad njihova kći Petra (5) naraste.

Ljekovito bilje i paulownija - imaju budućnost

"Htjeli smo uzgajati ljekovito bilje i saditi koprivu, ali pošto nemamo sušaru - za probu smo posaditi 120 stabljika crnog sljeza. Cvjetovi se moraju brati svaki dan i nakon toga sušiti. Cijena kilograma suhog cvijeta je 75 kn, ali za kilogram je potrebno sakupiti 5 kg svježeg sljeza", rekao je Željko.

Na polju obitelj Šćurec raste i paulownija, brzorastuće drvo jer na tom mjestu nisu uspijevale voćke koje ne vole višak vlage i tešku zemlju, objasnili su nam uzgajivači. Trenutno ne postoji bolja sirovine za proizvodnju drvne biomase.

Znate li da hren potječe iz jugoistočne Europe? Do srednje Europe je dospio u 12. stoljeću zbog slavenskog naroda. U narodnoj medicini navodi se kao lijek protiv skorbuta i proljetnog umora ako je izazvan nedostatkom vitamina C. Pomaže kod astme, bronhitisa, pročišćava pluća, liječi "starački kašalj", stimulativno djeluje na žuć, jetru, povećava cirkulaciju te ublažava bolove.