Suša uništila 2.000 tona pomidora u Ližnjanu!

Evo, pogledajte, sve je trulo, svaki pomidor je smežuran i posmeđio. Ovi su još zeleni, ali čim počnu sazrijevati, unutra će strunuti, već se sada vidi smeđa točka. Čak i da sada padne kiša, prekasno je, povrće će nastaviti truliti. Berba je trebala početi za manje od desetak dana, ali sve je propalo, nijedan pomidor nećemo moći spasiti, očajan je Josip Maretić, jedan od pet poljoprivrednika iz Ližnjana koji su, nakon ugovorenog posla s Podravkom, posadili industrijsku rajčicu na 30 hektara unutar bivšeg vojnog područja na Marleri. Računajući i terene Agroprodukta, ova se ljetna kultura prostire na 40-ak hektara, ali neprepoznatljiva je, suha i žuta.

Dok nam pokazuje štetu na povrću, u daljini traktor pokušava poorati zemlju koja se, usitnjena, metrima kovitla na suhom zraku. Na nebu gotovo da nema oblačka, a prema meteorološkim prognozama, kiša se ne očekuje ni u budućim tjednima. Zbog ekstremne suše koja duže vrijeme hara Poluotokom gotovo apokaliptično izgleda krajnji jug Istre, koji je, po običaju, najviše pogođen nedostatkom kiše.

- Prije pola mjeseca ovdje je bilo prekrasno, pomidori su odlično uspijevali. Nadali smo se da će pasti barem jedna jedina kiša, ali ništa. Ne znamo kako ćemo izdržati, moramo platiti sadnice, u mojem slučaju to je 40.000 kuna, a da ne računam svoj rad, oranje, gnojivo, špricanje, četiri tretiranja. Čitavu smo ovu zemlju prethodno danima čistili od betonskih bombi i ostataka vojske, istrošili smo se financijski, a sve je to sada propalo. Prošle godine sam, s navodnjavanjem i kišom, imao urod od 80 tona pomidora na jednom hektaru. Ove smo godine očekivali minimalno 50 do 60 tona uroda po hektaru, pa je lako izračunati koliko smo izgubili, veli Maretić i pokazuje na okolne kampanje koje se prostiru sve do mora.

Na padinama Marlere berba je trebala donijeti najmanje 2.000 tona pomidora, koji su se kasnije trebali naći u Podravkinoj šalši.

Ni u obližnjem Šišanu situacija nije bolja. Ivan Košara također ima velikih problema s navodnjavanjem svojih pretežito ljetnih kultura. Onima koji imaju dovoljno vode za zalijevanje, kao što je slučaj s Deanom Vitasovićem, najvećim proizvođačem povrća iz južne Istre, enormno su porasli troškovi proizvodnje.

Silvano Tanger, predsjednik poljoprivredne udruge Ulika iz Medulina, upozorava da sušu već osjećaju i masline. I Nenad Hrelja, viši stručni savjetnik za hortikulturu pri Poljoprivredno-savjetodavnoj službi, potvrđuje da suša prijeti čak i onim otpornijim kulturama kao što su maslina i vinova loza.

Autor: Maša JERIN

Foto: RGBStock.com