• Status kultura
  • 24.03.2016. 15:30

Što su sada češnjak i krumpir ako nisu povrće?

Izbačeni iz povrća? Češnjak više nije povrće. Neki poljoprivrednici tvrde da je i krumpir izbačen iz te kategorije. Pokušali smo provjeriti što to znači za proizvođače, koje su pozitivne, a koje negativne strane takvog svrstavanja.

  • 4.985
  • 479
  • 0

Češnjak više nije povrće. Neki poljoprivrednici tvrde da je i krumpir izbačen iz te kategorije. Pokušali smo provjeriti što to znači proizvođačima, koje su pozitivne, a koje negativne strane takvog svrstavanja.

Što se tiče češnjaka, dio odgovora smo potražili od Mare Čuljak, predsjednice Udruge Češnjak iz Cerića. "Češnjak je ove godine dobio status ljekovitog bilja, odnosno Svjetska zdravstvena organizacija je priznala ljekovita svojstva češnjaka. Iako je češnjak u narodnoj medicini stoljećima poznat kao prirodni antibiotik čije je djelovanje kako preventivno tako i kurativno kod bolesti dišnih organa, krvožilnog sustava, kod visokog tlaka, gripa i prehlada.

Mara Čuljak

Veći poticaj za proizvođače češnjaka

Ovo priznanje ljekovitih svojstava se na proizvođače može odraziti dvojako. Češnjak je u današnje vrijeme jako teško proizvesti bez uporabe kemijskih sredstava, a ovakvo kategoriziranje bi moglo imati za posljedicu zabranu primjene određenih sredstava i na taj način nam otežati proizvodnju.

Kao dobra strana se može navesti malo veći poticaj u odnosu na dosadašnji iako nije značajan iznos. Naravno, još nismo upoznati niti s jednim aktom koji bi nam dao uvid što proizvođače u stvari očekuje", kaže predsjednica udruge Češnjak.

Povećava se proizvodnja češnjaka

Ističe da je do sada poticaj bio kao i za sve ostale kulture u povrćarstvu - 2.250 kn/ha. Sada bi se mogao uvećati na 2.800kn/ha. "Mišljenja sam da bi se poticaji trebali ukinuti, a proizvodnju poticati kroz razne druge mjere. Eventualno bi se poticala mala do srednja gospodarstva s proizvodnjom do maksimalno 20 hektara".

Gospođa Čuljak kaže da se posljednjih godina povećava proizvodnja češnjaka u Hrvatskoj, što je pozitivno, ali da je to još daleko od domaćih potreba i da se tog povrća još puno uvozi, pa da naši poljoprivrednici imaju još dosta prostora za širenje proizvodnje. Upravo na tome radi i Udruga Češnjak koja je registrirala Cerićki ozimi i on se nalazi na sortnoj listi RH kao čuvana sorta. Riječ je ozimom kultivaru čija se sadnja odvija tijekom listopada.

Šokac u postupku registracije

"Glavice su srednje veličine, raspored češnjeva je koncentričan, što znači da se mogu saditi svi češnjevi iz glavice, a ne samo vanjski obod. U postupku registracije je i češnjak pod radnim nazivom Šokac. Riječ je alternativnom kultivaru koji se sadi u jesen, ali može i u proljeće. Ukoliko je sadnja u jesen, ponik kreće krajem siječnja, do sredine veljače.

Šmit kraj krumpira

Glavice su nešto sitnije nego kod Cerićkog, iako imaju istu masu, odnosno ima puno suhe tvari. I ovaj je češnjak koncentrično složenih krugova pa se sade svi češnjevi u glavici. Za razliku od Cerićkog, puno se duže može skladištiti bez gubitaka.

Češnjak više voli sušu

Kako je riječ o jesenskim kultivarima, nema prevelikih zahtjeva u proizvodnji. Od bolesti su prisutne plamenjača, hrđa i trulež korijena, a od štetnika muhe, lukova i češnjakova, te u iznimnim slučajevima tripsovi (kalifornijski i duhanov). Sva zaštita ide preventivno, što znači da se mora raditi svakodnevni nadzor nasada. Dozvoljenih sredstava ima za sada dovoljno na listi. Navodnjavanja nema u kontinentalnim dijelovima, dapače ako mora birati - češnjak više voli sušu nego kišu. Razlike u sušnim godinama na dohodovnost gotovo i nema jer smanjene glavice nadoknađuje masom i kvalitetom", kaže gospođa Čuljak.

Traže pomoć ministra Romića

Na administrativno svrstavanje povrtne kulture krumpira u neku drugu kategoriju (čini se da je sada ratarska kultura?) upozorili su proizvođači krumpira u općini Belica u Međimurju u HRT-ovoj emisiji Plodovi zemlje (emitirana 20. ovog mjeseca).

"Agenciji za plaćanje koja je zaprimila natječajnu dokumentaciju, vjerovali ili ne, krumpir nije povrće", čudio se urednik i voditelj emisije Vlatko Grgurić, najavljujući prilog novinara Stjepana Stjepića.

Krumpir više nije povrće, a poticaji smanjeni?

"Najviše se bunimo mi proizvođači krumpira iz Belice, jer smatramo da smo neopravdano oštećeni. Zbog toga smo uputili dopis Ministarstvu poljoprivrede od kojeg tražimo da se ispravi nepravda. Nadamo se da će to novi ministar Davor Romić i učiniti", potvrdio je i za naš portal Agroklub predsjednik Udruge proizvođača krumpira Dragutin Taradi.

Krumpiri u skladištu

U razgovoru je istaknuo nezadovoljstvo tamošnjih poljoprivrednika takvim potezima jer im je krumpir najvažnija kultura. Kaže da su time u manjem dijelu oštećeni zbog smanjenja poticaja, a najviše kod apliciranja svojih projekata za sufinanciranje investicija kroz neku od mjera Programa ruralnog razvoja, jer gube određeni broj bodova, nakon što je bivše Ministarstvo poljoprivrede prošle godine donijelo čudnu odluku.

To se može dogoditi samo u Hrvatskoj!

I Mato Šmit iz Nove Kapele, najveći proizvođač krumpira u Brodsko-posavskoj županiji, čudi se onima koji su, donijeli takvu odluku, čime su automatski smanjene novčane potpore po hektaru.

"Ove godine planiramo krumpir posaditi na površini od oko 25 hektara. Da nije kišovito vrijeme i vlažna zemlja već bismo krenuli u taj veliki posao. Obično sa sadnjom krumpira krećemo 20. ožujka i nastojimo taj posao završiti najkasnije do 10.-15. travnja. A ovo sa svrstavanjem krumpira u neki drugu kategoriju to je još jedna lakrdija, to se može raditi samo u Hrvatskoj", kaže Šmit čije se obiteljsko poljopivredno gospodarstvo sa nekoliko projekata natjecalo za sredstava iz mjera Programa ruralnog razvoja.

"Ako je u svih 27 europskih zemalja krumpir povrće, onda nema razloga da i u Hrvatskoj krumpir nema taj status. Zna se što je krumpir po botaničkoj klasifikaciji i ovaj problem koji sada muči proizvođače krumpira treba riješiti administrativno-političkom odlukom", rekao je mr. sc. Milorad Šubić iz Poljoprivredno savjetodavne službe - Podružnica Međimurske županije.

U APPRRR-u kažu: "Krumpir je povrće!"

Proizvođači i stručnjaci tvrde jedno, a na naš upit da nam pojasne o čemu se radi, zašto krumpir nije svrstan u kategoriju povrća na što se tuže poljoprivrednici, iz Službe za odnose sa javnošću i informiranje Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, dobili smo sljedeći odgovor: "Krumpir je povrće! Kao i u IPARD-u i u Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske krumpir je prihvatljiv kao povrtna kultura. Konkretno za mjeru 4.1. krumpir se po Prilogu 1 i po Carinskoj tarifi smatra povrćem. Navode izrečene u emisiji Plodovi zemlje Agencija je demantirala."

Gdje je nastao kratak spoj između poljoprivrednika proizvođača krumpira i Ministarstva poljoprivrede od kogeg traže pomoć u rješenju problema koji ih muči, tek će se vidjeti?


Povezana biljna vrsta

Krumpir

Krumpir

Sinonim: krompir | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću i... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Mare Čuljak Udruga Češnjak Svjetska zdravstvena organizacija Cerićki ozimi Šokac Belica Vletko Grgurić Stjepana Stjepića Dragutin Taradi Krumpir Mato Šmit Milorad Šubić


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi