• Obavijest povrtlarima
  • 09.07.2015. 09:00
  • Međimurska

Što morate znati o uzgoju kupusnjača?

Obavijest Savjetodavne službe za povrtlare.

  • 104
  • 5
  • 0

Optimalno razdoblje za sadnju kasnih kupusnjača bili su dani od 16.-29. lipnja odnosno blagdana sv. Vida do blagdana sv. Petra, pogotovo onih usjeva koji za berbu dospijevaju krajem rujna i početkom listopada, a često se koriste za spravljanje zimnice kiseljenjem. U proizvodnji dominiraju hibridi kupusa okruglih, bijelih glava, te lokalno Varaždinsko zelje, tipičnih spljoštenih, zelenih glava.

U spomenutom je razdoblju (od 15.-28. lipnja), dominiralo iznadprosječno kišovito, toplo, ali ne previše vruće i vrlo sparno,, a na središnjim lokalitetima Međimurske županije, primjerice kod Belice, u tom je razdoblju palo više od 80 mm kiše. Naprotiv, od početka ovoga mjeseca do prekjučer, dominiralo je vrlo vruće i vrlo sparno razdoblje, pri čemu su najviše dnevne temperature zraka bile najčešće između 30° i 35°C, a prosječne dnevne vlažnosti zraka veće od 80 %.

Prekjučer popodne, neke je sjeverozapadne dijelove Međimurja, zahvatilo grmljavinsko nevrijeme s tučom. Primjerice, na mjernom lokalitetu Trnovčak, u kratkom je razdoblju zabilježeno 14,0 mm kiše, a na području grada Murskoga Središća padala je jaka tuča. U narednim danima neće biti vruće kao posljednja tri, a manje mogućnosti novih oborina očekujemo početkom idućeg tjedna. U takvim uvjetima bilježili smo dobar početni porast kasnih kupusnjača, ali je u prvom tjednu ovoga mjeseca, iste bilo potrebno navodnjavati.

U proizvodnji povrtnih krstašica ili kupusnjača lišće i glave, tijekom ljetnog razdoblja, napao ih je veći broj štetnih organizama životinjskog podrijetla, među kojima se gotovo svake sezone u vrlo štetnim populacijama pojavljuju kupusni buhači (Phyllotreta spp.), kupusna brašnena lisna uš (Brevicoryne brassicae), kupusne stjenice ili ciganke (Eurydema spp.), duhanov trips (Thrips tabaci) te više vrsta štetnih gusjenica, npr. veliki kupusni bijelac (Pieris brassicae), kupusni moljac (Plutella xylostella) kao i gusjenice povrtnih i kupusnih lisnih sovica (Mamestra, Autographa). Lokalno nailazimo još i na štete od poljskih glodavaca, primjerice hrčaka, divljih zečeva i puževa.

Toplo i sparno razdoblje pogoduje brzom množenju štetnika kupusnjača, među kojima dominiraju kupusni buhači, lisne uši, stjenice i različite vrste gusjenica.

Tablica 1. Neki od insekticida dopuštenih za suzbijanje štetnih gusjenica u kupusnjačama (Pieris, Plutella, Mamestra, Autographa):

Djelatna tvar

Pripravak

Karenca

esfenvalerat

SumiAlpha

7 dana

deltametrin

Roetem, Decis, Rotor EC, Skud

7 dana

lambda-cihalotrin

Karate EC

14 dana

alfa-cipermetrin

Fastac, Alfa, Direct, Fascon

28 dana

indoksakarb

Avaunt EC

3 dana

metaflumizon

Alverde SC

3 dana

emamektin benzoat

Affirm WG

3 dana

Bacillus thuringiensis supsp. kurstaki*

Baturad WP, Biobit WP

7 dana

*registriran je samo za suzbijanje kupusnih bijelaca (Pieris)

Meteorolozi nas zadnjih godina često upozoravaju da su prosječne mjesečne temperature ljetnog razdoblja veće za 2ºC od višegodišnjih vrijednosti, a vlažne sjeverozapadne oceanske fronte često uz grmljavinsko nevrijeme donose veće količine oborina koje padnu za samo nekoliko sati. Stoga klima kontinentalnog područja naše zemlje sve više tijekom ljeta poprima neka tropska obilježja (nesnosne vrućine i sparine), a kao posljedica toga pojavljuju se i novije vrste biljnih nametnika koje su u ranijim godinama opisivani samo kao povremeni štetnici. Jedan od takvih nametnika, koji posljednjih šest sezona pričinjava sve veće ekonomske štete u proizvodnji nadaleko poznatog Varaždinskog zelja, a zahtijeva poseban pristup u kemijskom suzbijanju, je kupusni štitasti moljac ili bijela mušica (Aleyrodes proletella).

Zelje je osjetljivije na bijelu mušicu od crvenog kupusa, a otpornost hibridne (F1) generacije kupusa, nastalog križanjem otpornih i osjetljivih linija roditelja, nije značajno izražena. Istraživanja provedena na brokulama pri izlaganju stalnoj temperaturi od 16º do 30ºC, dokazala su da se ličinke ovog štetnika najbrže razvijaju pri vrijednostima od 28° do 29ºC. Pri stalnoj temperaturi od 16ºC, razvoj jedne generacije traje čak 46-47 dana, a pri temperaturi od 28ºC, razvoj jedne generacije, od jaja do odraslih kukaca, traje samo 19 dana. Razvoju štitastih moljaca također pogoduje i visoka vlažnost zraka, pa se u optimalnim uvjetima, brojna populacija razvija za samo tri tjedna. Na donjoj strani lišća se istovremeno nalaze svi razvojni stadiji (odrasli moljci, jaja, ličinke i kukuljice), pa ova spoznaja jako otežava kemijsko suzbijanje, jer nemamo dovoljno djelotvornih pripravaka za sve razvojne stadije kukaca. U komercijalnoj proizvodnji kupusnjača, važno je bijelu mušicu pravovremeno otkriti i započeti s mjerama zaštite. Obavezno iznad biljaka vješajte žute ljepljive ploče. One pomažu pri određivanju početnih žarišta štetnika, a i na vrijeme treba provesti kemijsko suzbijanje.

U našoj zemlji trenutno nema registriranog kemijskog sredstva za suzbijanje ovog štetnika. Ali u prvim mjerama folijarnog tretiranja protiv kupusne bijele mušice, obavezno uključite pripravak Chess WG, registriran za primjenu u crvenom i bijelom kupusu te kelju, protiv lisnih ušiju, u količini 0,4 kg/ha, uz propisanu karencu samo 7 dana.

Insekticide primijenite u doba dana kada pčele ne lete, npr. u kasnim večernjim ili ranim jutarnjim satima. Neki od insekticida vrlo brzo gube djelotvornost na visokim temperaturama. Kombinaciju insekticida koristite u nižim ili smanjenim količinama od propisanih.

No, hibridi kupusnjača i lokalna sorta varaždinskog zelja, tijekom druge polovice ljeta, često su napadnuti i različitim uzročnicima bolesti, među kojima dominiraju više vrsta pjegavosti lišća (Alternaria, Mycospherella, Leptosphaeria), suha trulež (Phoma), mumifikacija glava (Sclerotinia) i vrlo opasna bakterijska tamna trulež žila (Xanthomonas). Tome naročito pogoduju vrlo povoljni meteorološki uvjeti kao što su učestale kiše, visoke temperature s jutarnjom rosom, zalijevanje usjeva kišenjem, česti uzgoj kupusnjača u ponovljenom uzgoju na istim poljima unutar dvije do tri godine, te vlastita proizvodnja sjemena varaždinskog zelja dvogodišnjom, uzdržnom, selekcijom, bez stručnog nadzora i tretiranja sjemena protiv uzročnika bolesti koje se prenose sjemenom. Također, budući da kupus ubrajamo u porodicu krstašica, u područjima gdje se uzgajaju uljarice (npr. uljana repica) i drugo korjenasto povrće roda Brassica (npr. postrna repa), neke se zajedničke bolesti prenose s jednog usjeva na drugi (npr. pjegavosti lišća, suha trulež), pa se u tom slučaju ekonomske štete povećavaju.

Za folijarno suzbijanje uzročnika biljnih bolesti na kupusu, sve do sredine 2011. godine, dopuštenje za primjenu u Republici Hrvatskoj imao je samo Signum DF, registriran za suzbijanje prstenaste i koncentrične pjegavosti te pojedini bakarni pripravci (npr. bakar-sulfat, bakarni-hidroksid, bakar-oksiklorid). Proširenjem primjene sredstava za zaštitu bilja od sredine 2011. godine, u usjevima kupusa je dopuštena folijarna primjena fungicida navedenih u Tablici 2. Svi pružaju odličnu zaštitu protiv uzročnika pjegavosti lišća. Ipak, ovi dopušteni fungicidi ne suzbijaju bakterijsku tamnu trulež žila (Xanthomonas), pa je moguće u prvim zaštitama na poljima kasnih kupusnjača, dodavati manje količine dopuštenih bakarnih pripravaka ili folijarnih hranjiva, s naglašenim sadržajem bakra (npr. Scudo, Copterel).

Tablica 2. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u kupusnjačama:

Fungicidi

Amistar 250 SC

(brokula, cvjetača, kelj pupčar, kelj - sve na otvorenom)

pjegavosti lista, bijela hrđa

1 lit./ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 10 dana)

K=14 dana

Nativo WG

(brokula, cvjetača)

Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella

0,4 kg/ha (2x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan)

K=21 dan

Nativo WG

(kelj pupčar, kupus)

Alternaria, Phoma, Albugo, Erysiphae, Mycospherella

0,4 kg/ha (3x) (najmanji razmak tretiranja 21 dan)

K=21 dan

Ortiva SC

(kupusnjače)

Altarnaria, Albugo, Peronospora, Erysiphae

1,0 lit./ha (2x) (razmak tretiranja 8-12 dana)

K= 14 dana

Score 250 EC (kupusnjače -kupus, kelj pupčar, kelj)

Altarnaria, Leptosphaeria, Pseudocercosporella

0,3-0,5 lit./ha (najmanji razmak tretiranja 15 dana)

K=21 dan

Difcor EC

(kupus)

Alternaria,

Mycosphaerella

0,5 lit./ha

K=21 dan

Pripravcima za suzbijanje biljnih bolesti na kupusnjačama, potrebno je dodavati ranije navedene insekticide protiv različitih kategorija štetnika. Moguće im je dodati i kvalitetnija sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja, npr. Silwett ili Inex-A, u propisanim količinama. Dobro je folijarna hranjiva koristiti preventivno, u više navrata u smanjenim količinama, a moguće ih je i miješati sa svim preporučenim fungicidima (izuzev bakarnih) kao i insekticidima za zaštitu kupusnjača.

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.
milorad.subic@savjetodavna.hr


Tagovi

Savjetodavna služba Preporuke Savjeti Kasne kupusnjače Bijela mušica Kiseljenje Varaždinsko zelje Međimurska županija Mursko Središće Tuča Krstašica Kupusni buhači Kupusna brašnena lisna uš Kupusne stjenice Duhanov trips Lisne sovice Poljs


Autorica

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi