Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu

Nakon devet godina pauze, u Soljanima su ponovno održani Dani polja lubenica, manifestacija koja je okupila proizvođače, stručnjake, predstavnike institucija i sve zaljubljenike u poljoprivredu. Cilj događaja bio je razmjena iskustava, predstavljanje suvremenih tehnologija uzgoja, ali i stvaranje prepoznatljivog identiteta slavonske lubenice na domaćem tržištu.

Organizator manifestacije bila je Udruga Klaster proizvođača lubenica i povrća Vukovarsko-srijemske županije, a predsjednik udruge Antonio Gvozdić istaknuo je kako želi da Dani polja ponovno postanu tradicionalna manifestacija.

Oživljavanje autohtone Vukovarske lubenice

"Ova manifestacija nije se održavala od 2017. godine, ali cilj nam je ponovno stvoriti kontinuitet i izbrendirati našu lubenicu kako bi se više čulo za slavonske proizvođače“, rekao je Gvozdić.

Na vlastitom gospodarstvu obrađuje oko četiri i pol hektara pod lubenicama, a ove je godine zasadio sorte Mirsini i Lady, koje su se posljednjih godina pokazale najuspješnijima.

Posebnu pozornost izazvala je Vukovarska lubenica, jedina registrirana autohtona sorta lubenice u Hrvatskoj.

"Ideja je nastala u suradnji s Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku. Dobili smo nekoliko sjemenki, proizveli sadnice i zasadili ih. Lubenica još nije zrela, ali bit će predstavljena na izložbi. Želja nam je ponovno je oživjeti i vratiti na tržište", objasnio je Željko Petrović iz Soljana, čija se obitelj bavi uzgojem lubenica već 3 desetljeća.

Klimatske promjene najveći izazov proizvođačima

Među proizvođačima se već godinama ponavljaju isti problemi, a to su klimatske promjene i sve zahtjevniji plasman proizvoda.

"Najveći izazovi su klimatske promjene i plasman. Nedostatak vode rješavamo vlastitim bunarima i sustavima za navodnjavanje, dok se na tržištu svatko bori na svoj način, rekao je Petrović.

Dodao je kako ove godine očekuju prinose između 40 i 60 tona po hektaru, ovisno o vremenskim prilikama.

Vukovarsko-srijemska županija predvodi proizvodnju

Direktor Agroklastera Vukovarsko-srijemske županije Zdenko Podolar naglasio je kako upravo ova županija prednjači u proizvodnji lubenica u Hrvatskoj.

"Soljani su središte proizvodnje lubenica u Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali i jedno od najvažnijih proizvodnih područja u Hrvatskoj. Želimo slavonsku lubenicu pretvoriti u prepoznatljiv domaći proizvod i povećati vidljivost naših proizvođača“, rekao je Podolar.

Istaknuo je kako se u Hrvatskoj lubenice uzgajaju na oko 600 hektara, od čega se oko 150 hektara nalazi u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

"Među deset najvećih proizvođača u Hrvatskoj čak šest dolazi iz naše županije. Samo na području Cvelferije proizvodi se gotovo trećina ukupne županijske proizvodnje“, naglasio je.

Velik prostor za rast domaće proizvodnje

Podolar smatra kako domaća proizvodnja ima velik potencijal za daljnji razvoj.

"Hrvatska godišnje treba oko 50 tisuća tona lubenica, a proizvedemo oko 30 tisuća tona. To znači da se gotovo 20 tisuća tona mora uvesti, što pokazuje koliko prostora imamo za povećanje domaće proizvodnje“, rekao je.

Kraljica ljeta: Tko su najveći igrači na hrvatskom tržištu lubenica?

Dodao je kako dugoročni cilj nije samo zadovoljiti domaće tržište.

"Ne postoji razlog da jednog dana ne postanemo i izvoznici slavonske lubenice“, poručio je.

Berba počinje već sljedećeg tjedna

Na oglednom polju OPG-a Gvozdić predstavljene su sorte Mirsini i Lady, posađene na površini od četiri i pol hektara.

Antonio kaže da se očekuje prinos od 60 do 70 tona po hektaru, a berba bi trebala započeti već sljedećeg tjedna. Većina naših proizvođača surađuje s trgovačkim lancima, a za sada su zadovoljni otkupnom cijenom, rekao je.

Ipak, upozorio je kako bi veći uvoz mogao utjecati na tržište.

"Nadamo se da će domaća proizvodnja imati prednost kada krenu naše lubenice jer kvaliteta je ono po čemu možemo konkurirati“, istaknuo je.

Kako prepoznati zrelu lubenicu?

Posjetiteljima je tijekom obilaska polja demonstrirano i kako odabrati kvalitetnu lubenicu.

"Zrela ima veliku žutu mrlju na jednoj strani, izražene i široke pruge te osušeni brk uz peteljku. To su najbolji pokazatelji da je plod potpuno dozrio i da će biti sladak", objasnio nam je Bruno Kovanović, koji od malih nogu sudjeluje u uzgojuove botaničke povrtnice.

Stjepan Ćurdo predstavio je i korištenje biorazgradive folije, koja se nakon proizvodnje prirodno razgrađuje te bi mogla zamijeniti klasičnu plastičnu foliju.

Iako je znatno skuplja, proizvođači smatraju kako bi uz određene potpore mogla postati standard u proizvodnji jer bi smanjila količinu otpada i troškove zbrinjavanja.

Od preventivnih mjera do uspješne berbe

U sklopu Dana polja održano je i stručno predavanje Katarine Marić iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), koja je govorila o integriranim mjerama zaštite lubenica i načinima održavanja zdravih i kvalitetnih nasada.

Marić je istaknula kako je za uspješnu proizvodnju važno provoditi pravilan plodored u razdoblju od četiri do pet godina, koristiti lubenice cijepljene na otporne podloge te izbjegavati uzgoj na teškim i vlažnim tlima.

Govoreći o mehaničkim mjerama zaštite, navela je primjenu crnih polietilenskih folija ili biorazgradivih malčeva, kao i zaštitnih mreža protiv tuče i kukaca. Takve mjere, naglasila je, mogu značajno smanjiti rizik od fizičkih oštećenja i prijenosa virusnih bolesti.

Poseban naglasak stavljen je na korištenje prirodnih neprijatelja štetnika, poput predatora i parazitoida te mikrobioloških sredstava, odnosno bioinsekticida i biofungicida, koji imaju važnu ulogu u održivoj proizvodnji.

Marić je naglasila kako se kemijska sredstva trebaju koristiti isključivo kada preventivne i biološke mjere nisu dovoljne te uvijek u skladu s propisanim uputama za primjenu.

Kao glavne ciljeve integrirane zaštite lubenica istaknula je očuvanje okoliša, smanjenje uporabe pesticida te održavanje visokih prinosa i kvalitete plodova.