Skladištenje luka: Pripazite na plamenjaču, trulež i lukovu muhu

Zbog sve težeg čuvanja tijekom zime, ali i bržeg truljenja, brojni se povrtlari odlučuju na sadnju crvenog luka u jesen umjesto u proljeće. Smatraju da se tako bolje i pravilnije skladišti te osigurava kvalitetno održavanje i duži vijek trajanja u optimalnom stanju.

Mnogo je čimbenika koji utječu na pojavu truleži tijekom skladištenja, a neki od njih su plodored, uvjeti proizvodnje, stupanj zrelosti, pripremna faza za skladištenje, uvjeti u objektima i drugi.

Kasne i ljute sorte najbolje se skladište

Prije svega, neophodno je voditi brigu o plodoredu. Luk se nikako ne smije saditi na isto mjesto gdje je bio i prethodne sezone jer to povećava pojavu truljenja. Na isto mjesto može ići tek za četiri do pet godina, a dobre predkulture za njega su rajčica, paprika i patlidžan. 

Sorte poput majskog srebrnjaka namijenjene su ranijoj upotrebi, pa su slabije i očuvane, dok su one kasne i začinske najbolje.

Na duljinu skladištenja utječu i obilne kiše i prekomjerno zalijevanje. Također, ako se uzgaja izravnom sjetvom, bolje je očuvana u odnosu na onu iz lukovica. Prostorija za te namjene treba biti mračna, optimalne temperature i vlažnosti zraka. 

Samo se zdrave i neoštećene lukovice sakupljaju s polja u mrežaste vreće.

Pazite da ne dođe do pojave i razvoja plamenjače

Poljoprivrednici često pretjeruju s dušičnim gnojivom, a poznato je da te hranjive tvari smanjuju mehanička svojstva tkiva pa su puna vode što u dosta slučajeva rezultira truljenjem glavice. Tijekom proizvodnje potrebno je na vrijeme zaštititi usjev od bolesti i štetnika, jer u protivnom može doći do daljnjeg razvoja zaraze u skladištu. Luk nije dobro vaditi po kišnom i vlažnom vremenu. Lišće je potrebno ukloniti, a glave osušiti na prozračnom mjestu koje nije izloženo izravnoj sunčevoj svjetlosti.

Nekada se ovaj usjev u starim seoskim domaćinstvima čuvao utkanim u vijence, zaštićen od kiše i vlage i obješen, a danas je to dobar način skladištenja ako se radi o malim količinama. S druge strane, u podnim skladištima preporučuje se slaganje u ne previše deblje slojeve kako bi se omogućio slobodan protok zraka. 

Ova povrtnica najbolje se skladišti iznad 0 C°, odnosno oko 1 do 2 C°, a optimalna vlažnost zraka treba biti od 70 do 90 posto. Ako je postotak vlage nešto veći od optimalnog, u kutove prostorije može se staviti vapno, pepeo, sol, razne strugotine i drugo.

Također, važno je pravovremeno spriječiti širenje plamenjače luka (Peronospora destructor) nastalu tijekom vegetacije kako ne bi došlo do daljnjeg širenja u skladištu na ostale zdrave glavice.

U kišnim periodima, tijekom njegovog uzgoja dolazi i do pojave raznih vrsta truleži (siva, bijela) i to još za vrijeme same vegetacije, a koje izazivaju gljivice iz roda Botritis, Sclerotium, Fusarium. Ako se ove bolesti pravovremeno ne spriječe mogu dovesti do propadanja u skladištu i uzrokovati značajne gubitke.

Velike probleme uzrokuje i lukova muha (Hylemia antiqua), točnije ličinka toga kukca. Nepravovremeno suzbijanje spomenutog štetnika može dovesti i do propadanja glavica na samom polju, a kasnije i u objektima u kojima se skladišti. Tipičan znak pojave lukove muhe je polijeganje lišća, a usjev treba detaljno pregledati i točno utvrditi njegovu prisutnost.

Za kraj, svakako je potrebno povremeno pregledati povrće u skladištu i ukloniti trule glavice.