Pretraga tekstova
Prije sjetve graška, zemlju je potrebno dobro pripremiti. Grašak najbolje uspijeva u rahloj i dobro dreniranoj zemlji bogatoj organskim tvarima
Grašak je popularna kultura za jesensku sjetvu, a njegovo rano branje u proljeće nudi prednost svježih plodova prije početka ljetnih vrućina. Da biste osigurali dobar prinos, važno je pridržavati se nekoliko ključnih koraka tijekom pripreme tla, sjetve i zaštite biljaka.
Sije se početkom do polovice listopada, ovisno o klimatskim uvjetima vašeg područja. Cilj je da biljke proklijaju i blago porastu prije nego nastupi hladnije vrijeme, ali ne toliko da narastu previše i postanu osjetljive na mraz.
Što se u listopadu radi u vrtu? Evo 5 nezaobilaznih aktivnosti
Prije sjetve, zemlju je potrebno dobro pripremiti. Grašak najbolje uspijeva u rahloj i dobro dreniranoj zemlji bogatoj organskim tvarima. Preporučuje se duboko oranje ili kopanje tla kako bi se olakšao razvoj korijena.
Gnojidbu možete obaviti kompostom ili zrelim stajskim gnojem, ali izbjegavajte previše dušika, jer grašak ima sposobnost fiksiranja dušika iz zraka putem korijenovih kvržica. Dodatni dušik može potaknuti prekomjerni rast lista, a ne mahuna, odnosno ploda.
Sije se na dubinu od 3 do 5 centimetara, ovisno o tipu tla. U lakšim, pješčanim tlima sjemenke treba sijati dublje, dok u težim, glinastim tlima dovoljno je 3 centimetra. Preporučuje se razmak između redova od 20 do 30 centimetara kako bi se osiguralo dovoljno prostora za razvoj biljaka te okopavanje i nagrtanje.
Preporučeni razmak između sjemena u redu je oko 5-8 cm, ovisno o sorti i uvjetima uzgoja. Ovaj razmak omogućuje biljkama dovoljno prostora za rast i razvoj, a istovremeno optimalnu gustoću za postizanje boljeg uroda. No, ako mislite da ćete imati problema s pticama, posijte nešto gušće.
Ptice mogu biti problem kod sjetve, osobito u fazi nicanja. Kako biste zaštitili sjeme, možete postaviti mreže iznad površine tla, koristeći štapove ili lukove. Također, pomažu i grane koje će stvoriti prepreku pticama da dođu do površine tla.
Dodatna metoda zaštite je prekrivanje sjemena tankim slojem slame ili piljevine, što će im otežati pronalazak sjemenki.
Ova je kultura relativno otporna na niske temperature, te može izdržati do -5°C, a neki kultivari čak i do -10°C. Međutim, mlade biljke mogu biti osjetljive na nagle i jake mrazeve, pa je dobro imati na umu nekoliko zaštitnih mjera.
U slučaju najavljenog mraza, preporučuje se prekriti biljke agrotekstilom ili slamnatom prostirkom kako bi se ublažili negativni učinci hladnoće. Ako unatoč zaštiti mraz ošteti biljke, tlo se može koristiti za novu sjetvu u proljeće.
Ukoliko se dogodi da biljke stradaju od mraza, nemojte očajavati. Grašak možete ponovno posijati na istom mjestu u proljeće. Tlo će već biti obrađeno, pa će biti potrebno minimalno dodatno pripremanje.
Pričekajte da prođe opasnost od mraza, a sjetvu obavite krajem veljače ili početkom ožujka, ovisno o klimatskim uvjetima.
Autorica
Više [+]
Agrarna novinarka s dugogodišnjim iskustvom u lokalnim i specijaliziranim medijima te projektima zajednice. Urednica je Agrokluba, članica Hrvatskog novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske. Vrtlarica, aktivistica i ljubiteljica prirode i životinja.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 3 dana
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 3 dana
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 3 dana
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 3 dana
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?