• OPG Simat
  • 06.10.2016. 07:30

Sjeme filipinskog povrća buja u Metkoviću

U dolini Neretve OPG Simat uzgaja gorku dinju, azijski patlidžan i azijske mahune - perspektivne egzotične kulture. U Hrvatskoj raste za njih interes, a u Skandinaviji su uvelike popularne i tražene.

Sjeme filipinskog povrća buja u Metkoviću
Foto: Gemini 2.5 Flash

Iako se u Metkoviću ovih dana naveliko beru mandarine, Zoran Simat na svojem OPG-u dosada je ubrao plodove gorke dinje tzv. karele odnosno azijski tanki patlidžan i azijske duge mahune. Na njegovom imanju ima i bamije (okre), rajčice smokvi, tikvica, šipka, goji berija, filipinskih rajčica, kabocha i butternut tikvi i drugih plodova.

Na Filipinima karela svakodnevna hrana

Za karelu (Momordica charantia) iz porodice Cucurbitaceae rođakinje krastavca, lubenice i dinje, taj se Metkovčanin odlučio jer supruga Gary Rose mu je porijeklom s Filipina, a tamo je karela primjenjiva u svakodnevnoj kuhinji. Kada su za jednog od posjeta bili na tom egzotičnom otoku, donijeli su sjeme za svoje potrebe, a kasnije su krenuli i u uzgoj gorkih dinja u dolini Neretve, što traje već nekoliko ljeta. Proizvodnju je naš sugovornik započeo s tristotinjak sadnica koje je smjestio u 250 četvornih metara plastenika.

Karela mladi plod

"Karela je tropska biljka koja voli toplo ozračje odnosno temperature do 37 stupnjeva. Sadi se kod nas u dolini u trećem mjesecu, jer temperature u pravilu ovdje ne idu ispod minus sedam". Na kontinentu bi je kaže valjalo posaditi nešto kasnije.

Kareli odgovara neretvansko podneblje

Kareli odgovara rajsko neretvansko podneblje - a biljka je to duge vegetacije sa žutim cvijetom, rascjepkanim listom, izduženim tikvastim plodom i vodenastim mesom. Raste u visinu, penjući se poput vinove loze, a zrijenjem karela požuti i (po)puca otkrivajući crvenkaste sjemenke. Potrebno ju je vezivati po podlozi od mreže, a kako joj treba zraka, sadi se na razmak od 70 centimetara jedna od druge, odnosno razmak između redova treba biti do dva metra. Simat kaže kako ta "egzotika" nema štetnika, a odgovara joj tvrdo, ilovasto tlo.

Traži sustavni nadzor i po mreži podizanje izdanaka koji izrastu i dosta vlage. Uvelike je popularna u Skandinavskim zemljama, a posebice Nizozemskoj, dok se u Japanu i Kini koristi u proizvodnji piva. Gorkastog je okusa (svi su dijelovi biljke jestivi) poput divljih šparoga, a u Aziji je karela i svakodnevni plod za variva, koja se uz razno povrće, meso, jaja i dr. u pravilu pripremaju u woku. U Hrvatskoj raste interes na malo za to azijsko povrće, dok je u inozemstvu traže i na veliko.

Kilogram karele 30 kuna

Kilogram karele naš sugovornik prodaje (internet) po 30 kuna, a najviše Azijatima koji žive u Hrvatskoj odnosno restoranima. Berba gorke dinje obavlja se početkom lipnja a kada je o sadnji riječ, najbolje je pribaviti originalno sjeme (oni ga imaju s Filipina). Sadi se prvotno u male kontejner(ić)e pa se iz njih, kada biljka izraste desetak centimetara presađuje u plastenik. Tamo se sadnice podupiru malč folijom koja im drži vlagu jer tako karela u plasteniku ima prirodne uvjete. Sjeme te tropske biljke po komadu košta jednu i pol kunu, a urod tjedno iznosi i do 30kg.

O kareli i svim egzotičnim plodovima koje uzgajaju,obitelj je informacije ponudila i na njihovoj Facebook stranici Plodovi Azije. Prah gorke dinje doznajemo dobar je za oboljele od dijabetesa jer snižava glukozu u krvi, a biljka je sve više interesantna i farmaceutskoj industriji. Bilježi ativirusno i atioksidativno djelovanje a odličan je izvor beta karotena,vitamina C, prehrambenih vlakana ali i minerala kalija, fosfora, željeza. Karela se u kulinarstvu priprema kuhana, pečena, pa čak i pržena kao čips u kombinaciji s rajčicom, sojom, krumpirom.

Nije problem uzgoja već uvoza

Kako je niskokalorična, dobra je za osobe koje žele reducirati tjelesnu težinu. Obitelj Simat uzgaja i azijski tanki patlidžan koji za razliku od uobičajenih nema gorčine. Kilogram prodaju po 20 kuna, a ta se biljka sadi kao i gorka dinja samo na pola metra razmaka.

Azijska mahuna čiji plodovi mogu biti i do jednog metra sadi se odmah u zemlju, kaže nam Simat žaleći se kako kod nas nije problem uzgoja povrća, već uvoza jeftinije, ali lošije robe. Teškoće malim proizvođačima stvara i to što nemaju državnih poticaja, jer se potonji daju tek od jednog hektara zasađenih određenih kultura. Metkovčanin povrćarstvom tek pokriva kućni budžet nakon što u firmi kaže "odradi svojih osam sati".


Povezana biljna vrsta

Dinja

Dinja

Sinonim: dina, melon, pipun, pekun, pepun, milum | Engleski naziv: Melon | Latinski naziv: Cucumis melo L.

Dinja je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae te bi se stoga trebala smatrati povrćem. Međutim, mnogi smatraju da je dinja voće. Cvate na početku ljeta, a... Više [+]

Fotoprilog


Autorica

Snježana Kratz

Više [+]

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo