• OPG Simat
  • 06.10.2016. 07:30

Sjeme filipinskog povrća buja u Metkoviću

U dolini Neretve OPG Simat uzgaja gorku dinju, azijski patlidžan i azijske mahune - perspektivne egzotične kulture. U Hrvatskoj raste za njih interes, a u Skandinaviji su uvelike popularne i tražene.

  • 3.947
  • 376
  • 0

Iako se u Metkoviću ovih dana naveliko beru mandarine, Zoran Simat na svojem OPG-u dosada je ubrao plodove gorke dinje tzv. karele odnosno azijski tanki patlidžan i azijske duge mahune. Na njegovom imanju ima i bamije (okre), rajčice smokvi, tikvica, šipka, goji berija, filipinskih rajčica, kabocha i butternut tikvi i drugih plodova.

Na Filipinima karela svakodnevna hrana

Za karelu (Momordica charantia) iz porodice Cucurbitaceae rođakinje krastavca, lubenice i dinje, taj se Metkovčanin odlučio jer supruga Gary Rose mu je porijeklom s Filipina, a tamo je karela primjenjiva u svakodnevnoj kuhinji. Kada su za jednog od posjeta bili na tom egzotičnom otoku, donijeli su sjeme za svoje potrebe, a kasnije su krenuli i u uzgoj gorkih dinja u dolini Neretve, što traje već nekoliko ljeta. Proizvodnju je naš sugovornik započeo s tristotinjak sadnica koje je smjestio u 250 četvornih metara plastenika.

Karela mladi plod

"Karela je tropska biljka koja voli toplo ozračje odnosno temperature do 37 stupnjeva. Sadi se kod nas u dolini u trećem mjesecu, jer temperature u pravilu ovdje ne idu ispod minus sedam". Na kontinentu bi je kaže valjalo posaditi nešto kasnije.

Kareli odgovara neretvansko podneblje

Kareli odgovara rajsko neretvansko podneblje - a biljka je to duge vegetacije sa žutim cvijetom, rascjepkanim listom, izduženim tikvastim plodom i vodenastim mesom. Raste u visinu, penjući se poput vinove loze, a zrijenjem karela požuti i (po)puca otkrivajući crvenkaste sjemenke. Potrebno ju je vezivati po podlozi od mreže, a kako joj treba zraka, sadi se na razmak od 70 centimetara jedna od druge, odnosno razmak između redova treba biti do dva metra. Simat kaže kako ta "egzotika" nema štetnika, a odgovara joj tvrdo, ilovasto tlo.

Traži sustavni nadzor i po mreži podizanje izdanaka koji izrastu i dosta vlage. Uvelike je popularna u Skandinavskim zemljama, a posebice Nizozemskoj, dok se u Japanu i Kini koristi u proizvodnji piva. Gorkastog je okusa (svi su dijelovi biljke jestivi) poput divljih šparoga, a u Aziji je karela i svakodnevni plod za variva, koja se uz razno povrće, meso, jaja i dr. u pravilu pripremaju u woku. U Hrvatskoj raste interes na malo za to azijsko povrće, dok je u inozemstvu traže i na veliko.

Kilogram karele 30 kuna

Kilogram karele naš sugovornik prodaje (internet) po 30 kuna, a najviše Azijatima koji žive u Hrvatskoj odnosno restoranima. Berba gorke dinje obavlja se početkom lipnja a kada je o sadnji riječ, najbolje je pribaviti originalno sjeme (oni ga imaju s Filipina). Sadi se prvotno u male kontejner(ić)e pa se iz njih, kada biljka izraste desetak centimetara presađuje u plastenik. Tamo se sadnice podupiru malč folijom koja im drži vlagu jer tako karela u plasteniku ima prirodne uvjete. Sjeme te tropske biljke po komadu košta jednu i pol kunu, a urod tjedno iznosi i do 30kg.

O kareli i svim egzotičnim plodovima koje uzgajaju,obitelj je informacije ponudila i na njihovoj Facebook stranici Plodovi Azije. Prah gorke dinje doznajemo dobar je za oboljele od dijabetesa jer snižava glukozu u krvi, a biljka je sve više interesantna i farmaceutskoj industriji. Bilježi ativirusno i atioksidativno djelovanje a odličan je izvor beta karotena,vitamina C, prehrambenih vlakana ali i minerala kalija, fosfora, željeza. Karela se u kulinarstvu priprema kuhana, pečena, pa čak i pržena kao čips u kombinaciji s rajčicom, sojom, krumpirom.

Nije problem uzgoja već uvoza

Kako je niskokalorična, dobra je za osobe koje žele reducirati tjelesnu težinu. Obitelj Simat uzgaja i azijski tanki patlidžan koji za razliku od uobičajenih nema gorčine. Kilogram prodaju po 20 kuna, a ta se biljka sadi kao i gorka dinja samo na pola metra razmaka.

Azijska mahuna čiji plodovi mogu biti i do jednog metra sadi se odmah u zemlju, kaže nam Simat žaleći se kako kod nas nije problem uzgoja povrća, već uvoza jeftinije, ali lošije robe. Teškoće malim proizvođačima stvara i to što nemaju državnih poticaja, jer se potonji daju tek od jednog hektara zasađenih određenih kultura. Metkovčanin povrćarstvom tek pokriva kućni budžet nakon što u firmi kaže "odradi svojih osam sati".


Povezana biljna vrsta

Dinja

Dinja

Sinonim: dina, melon, pipun, pekun, pepun, milum | Engleski naziv: Melon | Latinski naziv: Cucumis melo L.

Dinja je jednogodišnja biljka koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae te bi se stoga trebala smatrati povrćem. Međutim, mnogi smatraju da je dinja voće. Cvate na početku ljeta, a... Pročitaj više »

Fotoprilog


Tagovi

Karela Gorka Dinja Metković Uzgoj OPG Simat Azijska Mahuna Azijski Patlidžan


Autorica

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi