Pretraga tekstova
Paprika je najzahtjevnija povrtlarska kultura. Presadnice ne treba saditi u hladnu zemlju
Sadnja presadnica bilo koje povrtlarske kulture je izazov, a paprika je najzahtjevnija među povrćem. Osjetljiva je na vremenske uvjete i stres prilikom presađivanja.
Presadnica treba biti dobro razvijena, snažnog korijena, stablo jako i elastično s tri do četiri dobro razvijena lista.
Ovo je toploljubiva kultura i u našem klimatu najbolje uspijeva iz rasada. Na otvorenom polju sadimo presadnice kada je zemlja dovoljno topla, najbolje kada se zagrije iznad 10 do 12ºC. Ne sadite je u hladnu zemlju. Na temperaturi koja je niža paprika doživljava stres, prestaje rasti i razvijati se. Ona ne podnosi nagle promjene između dnevne i noćne temperature. Zbog toga joj listovi počnu žutjeti i opadati.
Najbolje termin za sadnju na otvorenom je nakon prve dekade svibnja kada prođe opasnost od kasnih mrazeva. Za sadnju odabrati osunčane parcele, dobro drenirano, rahlo zemljište, bogato hranivima. Mjesto treba biti zaštićeno od udara vjetra, ali s dobrom ventilacijom.
Paprika ima slabo razvijen korijenov sustav, a veliki je potrošač vode. Za nju se kaže da "voli da joj glava bude na Suncu, a noge u vodi". Neophodno je da ima osigurano zalijevanje tijekom vegetacije.
Sadnja se obavlja najčešće na razmak 40 x 40cm, ali se međuredni i razmak u redu prilagođavaju uvjetima, agrotehnici i sorti, odnosno hibridu.
Postoje različiti sustavi sadnje. Suvremeni uzgajivači papriku sade na razmak 70 x 30cm. Dio njih preporučuje sadnju paprika u paru i tada je razmak od 50 do 60cm između sadnih jama. One trebaju biti dovoljno duboke, a na dno se dodaje organsko gnojivo koje se izmiješa sa zemljom. Posađene presadnice je potrebno dobro zaliti.
Nakon deset dana biljke se ukorijene i formira se novi list te nastavljaju svoj rast i razvoj. Površinu zemlje oko njih je najbolje malčirati kako bi spriječili isušivanje.
Mlada biljka paprike nam formiranjem novog lista kazuje da se primila, da njen korijen raste i da je spremna za prihranu. U tu svrhu se koriste gnojiva bogata fosforom koji pomaže bolji razvoj korijena.
Nastaviti s prihranom svakih 10 do 14 dana. Za rast će biti neophodna gnojiva bogata dušikom sve do početka cvjetanja i plodonošenja.
Povezana biljna vrsta
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
U prostoru za pisanje kod objave, dobro pitanje o čemu razmišljaš. Pa razmišljam zašto Slavonsko sjeme kod mene u samom vrhu Bilogore podivljalo. Sve kod mene na poljima ide u zrak više od kataloškoga opisa. Do neki dan sa ovoga mjesta vidi... Više [+]
U prostoru za pisanje kod objave, dobro pitanje o čemu razmišljaš. Pa razmišljam zašto Slavonsko sjeme kod mene u samom vrhu Bilogore podivljalo. Sve kod mene na poljima ide u zrak više od kataloškoga opisa. Do neki dan sa ovoga mjesta vidio sam cijelo selo sada nevidim ništa. Suša a sve mi na polju buja. Jedino me brine ova cvatnja, stalno nešto odgađa, nikako da procvate sve, pa da uživaš u cvatni i zujanju pčela kao na moru🐳🐞🐝🌽🌻🐝
Damir Senjan
prije 4 tjedna
Ajoj Vedrane i Majo što je ovo izgledalo ništa poslije mraza i one sitne tuče. Suncokret je to pregurao mraz i tuču ali kukuruz teže, potrošeno mnogo Više [+] bio stimulatora da se to dovede u red. Sa tamo dalje još od ovoga nisam baš zadovoljan malo prije išao pogledati, e tamo se osjeti malo ova suša. Gledam ja svaki dan ta žuta polja zbog ulja hladno prešanoga. To sam Maji Celing ostao dužan pokazati što ispalo.