Rezidba plasteničkog krastavca

Krastavci su interesantni u proizvodnji povrća u zaštićenom prostoru jer brzo rastu i mogu početi roditi za 60-70 dana po sjetvi. Proizvodnja krastavaca ovisno o trajanju berbe može u godini dana biti u 2-3 navrata. Dugu i kvalitetnu berbu možemo osigurati neprestanim obnavljanjem biljke što se kod krastavca postiže pravovremenom i učestalom rezidbom vriježa, skidanjem suvišnih listova i loših plodova.

Većina uzgajivača krastavca u plastenicima koristi bezsjemene kultivare ženskog tipa (partenokarpni i ginoecijski hibridi). Oni su velikih listova, imaju snažan vegetativni porast i visoku rodnost. Da bi takvoj biljci osigurali dovoljno svjetla za rast, neophodan je vertikalni uzgoj krastavca uz oslonac. Krastavci se vode uz špagu ili mrežu koja se pričvršćuje na žicu na željenoj visini (oko 2 m).

Krastavac raste neograničeno i stvara cvjetove u pazušcu lista. Ukoliko pustimo da biljka krastavca slobodno raste, ona će stvarati previše plodova u isto vrijeme. Oni se neće moći ishraniti, dio plodova će otpasti, bit će puno deformiranih i loše obojenih plodova. Zato pristupamo rezidbi i ovdje vrijedi pravilo “više reži, više i bolje ćeš brati“.
Način rezidbe ovisi o tipu kultivara i stanju biljke.

Postoje 2 tipa rezidbe koji se razlikuju po načinu vođenja glavne vriježe: rez sistemom kišobrana i rez sistemom „brajdi“. Za oba načina je zajedničko skidanje bočnih vriježa i cvjetova do visine 50-70 cm za ubrzani porast biljke, raniju i uspješniju berbu.

Rez sistemom kišobrana

1. Glavnu vriježu vodimo i omatamo oko konopca. Kad glavna vriježa preraste žicu, vrh joj režemo i pričvrstimo na žicu da težina plodova ne sklizne dolje.
2. Bočne vriježe koje se do tada pojavljuju skidamo.
3. Dvije bočne vriježe blizu vrha biljke pustimo i prebacimo preko žice da vise. One počinju rasti dolje sa svake strane po jedna i zamjenjuju glavnu vriježu.
4. Na bočnim vriježama I reda ostavljamo prve dvije vriježe II reda.
5. Svaki od vrhova biljke pustimo 50 cm od tla i otkinemo im vrh.
6. Nakon berbe na prvoj vriježi II reda ta se vriježa reže i ostavlja prostora za brži razvoj ostalih.
7. Na svim vriježama se ostavlja 1 list sa 1 plodom.

Rez sistemom „brajdi“

1. Krastavac uzgajamo na mreži pričvršćenoj na žicu i provlačimo vriježe. Glavna vriježa vodi se dok ne preraste žicu i otkida joj se vrh. Tada njezinu ulogu preuzima najbliža bočna vriježa. Ukoliko se na glavnoj vriježi stvara premalo bočnih vriježa, pristupa se ranijem rezanju vrha biljke.
2. Sve bočne vriježe i cvjetove na 50-70 cm visine skidamo.
3. Slijedećih 50-70 cm pustimo bočne vriježe da razviju 1 list sa po 1plodom i režemo.
4. Do visine žice pustimo bočne grane da razviju 2 lista sa 1 plodom i režemo.
5. Postranu vriježu na vrhu prebacujemo preko žice i režemo je na 3 lista sa po 1 plodom.
6. Daljnji postupak rezidbe bočnih vriježa je isti kao kod glavne vriježe.

Kod kultivara ženskog tipa rez je oštriji.

Ukoliko uzgajate monoecijske kultivare (sa ženskim i muškim cvjetovima u pazušcu lista), biljka se jače opterećuje vriježama i plodovima na višim etažama.