Za uspješan uzgoj zahtijeva slične uvjete kao i ostale kupusnjače, a njena je prednost što jednako dobro podnosi niske i visoke temperature.
Raštika (Brassica oleracea var. acephala) je pomalo zaboravljeno povrće, no primjetno je da se sve više vraća u vrtove i jelovnike. Činjenica da dobro podnosi sušu, ali i niske temperature čini ju sve poželjnijom povrtnicom. U narodu je još poznata i kao rašćika, ukret, vukret, broskva, lisnati kelj, raštan te kale. Bogata je vitaminima, posebno A i C te mineralima, najviše kalcijem.
Za uspješan uzgoj zahtijeva slične uvjete kao i druge kupusnjače, a njena je prednost u odnosu na ostale biljke iz ove porodice što uspijeva i na takozvanom škrtom tlu. Međutim, najuspješnije će rasti na dubokim i strukturnim tlima, a odgovara joj pH od 6 do 7,2.
Optimalne temperature za njen uzgoj su od 15 do 20°C, no dobro podnosi ljetne vrućine, ali i hladnoću do -15°C. Upravo to ju čini vrlo otpornom biljkom koja ima snažan i dubok korijen. Preporučuje ju se uzgajati u plodoredu od tri godine.
Presadnice se siju krajem veljače ili početkom ožujka, a u travnju se sade na stalno mjesto. Minimalna temperatura klijanja je od 1 do 5°C. Drugi rok sjetve je u srpnju, a sadnje krajem kolovoza nakon što padnu kiše.
Prije sadnje na gredicu preporučuje se tlo pognojiti organskim gnojem, a sadi se na razmak 50x50 ili 60x60 cm. Osim presadnica, može se sijati i direktnom sjetvom, ali će ju onda trebati prorijediti.
Što se tiče gnojidbe, za prinos od oko 20 t/ha preporučuje se 120 kg/ha dušika, 80 kg/ha fosfora i 180 kg/ha kalija. Treba napomenuti da se dio dušika dodaje u prihrani i to nakon što padnu obilnije kiše.
Ljetna suša može zaustaviti njezin rast i uzrokovati otvrdnjavanje listova koje postaj kožasto i gorkasto. No, čim padne kiše stvara se novo lišće koje se koristi u prehrani. Bere se postupno, a treba ubirati one mlade i nježne listove duljine između 25 i 30 cm.
Hladne noći s blagim mrazom mijenjaju okus listova i oni postaju ukusniji jer zbog niskih temperatura u njima dolazi do pretvorbe škroba u šećere te do promjene strukture proteina.
Kako bi se zadržala vlaga, oko raštike se preporučuje staviti malč. No, za razliku od kupusa, ona ima manje zahtjeve za vodom. S obzirom na to da se ne mota u glavice, tolerantnija je na veću vlagu i otpornija na gljivične bolesti. Najčešće bolesti koje se na njoj javljaju su pjegavost lišća i crna trulež.
Iako je otpornija na štetnike i bolesti u odnosu na druge kupusnjače, pri njezinom uzgoju treba obratiti pozornost na dobrosusjedske odnose. Najbolje uspijeva u blizini rajčice, graška i paprike, a treba ju izbjegavati uzgajati u blizini celera i krumpira.
Od štetnika najčešće ju napadaju kupusni moljci, buhači, lisne uši te puževi. Treba obratiti pozornost i na nematode.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: rašćika | Engleski naziv: collard, kale | Latinski naziv: Brassica oleracea L. convar. acephala (DC.) Alef. var. palmifolia DC.
Raštika dobro podnosi sušu i u tom razdoblju zaustavlja rast, a listovi joj postaju tvrdi i kožasti, ali nakon kiše razvije novo, kalitetno lišće. Za vegetativni rast optimalne su... Više [+]Tagovi
Autorica
Podravka ubrala više od 550 tona graška, prvi put bit će samodostatna i u paprici
Bez dobrog oslonca nema kvalitetnog roda: Koji je način vezanja paprike najbolji?
Kako spriječiti pucanje rajčice - rješenje je jednostavnije nego što mislite
Pred kišu zaštitite krumpir: Gorskom kotaru prijeti pojava plamenjače i alternarije
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celing Držite se hladovine, priroda i društvo neče nikuda pobječi, bitno je zdravlje. I ja sam ga četvrtak i petak drmao na suncu, skoro Više [+]
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Haha, da, u podne sam se vracala, pa još slikala po putu. Bit ce nešto slika sutra.
