Raštika - uspijeva na "škrtom" tlu i u sušnim uvjetima

Raštika (Brassica oleracea var. acephala) je pomalo zaboravljeno povrće, no primjetno je da se sve više vraća u vrtove i jelovnike. Činjenica da dobro podnosi sušu, ali i niske temperature čini ju sve poželjnijom povrtnicom. U narodu je još poznata i kao rašćika, ukret, vukret, broskva, lisnati kelj, raštan te kale. Bogata je vitaminima, posebno A i C te mineralima, najviše kalcijem. 

Za uspješan uzgoj zahtijeva slične uvjete kao i druge kupusnjače, a njena je prednost u odnosu na ostale biljke iz ove porodice što uspijeva i na takozvanom škrtom tlu. Međutim, najuspješnije će rasti na dubokim i strukturnim tlima, a odgovara joj pH od 6 do 7,2.

Dobro podnosi mraz i minuse

Optimalne temperature za njen uzgoj su od 15 do 20°C, no dobro podnosi ljetne vrućine, ali i hladnoću do -15°C. Upravo to ju čini vrlo otpornom biljkom koja ima snažan i dubok korijen. Preporučuje ju se uzgajati u plodoredu od tri godine.

Presadnice se siju krajem veljače ili početkom ožujka, a u travnju se sade na stalno mjesto. Minimalna temperatura klijanja je od 1 do 5°C. Drugi rok sjetve je u srpnju, a sadnje krajem kolovoza nakon što padnu kiše.

Prije sadnje na gredicu preporučuje se tlo pognojiti organskim gnojem, a sadi se na razmak 50x50 ili 60x60 cm. Osim presadnica, može se sijati i direktnom sjetvom, ali će ju onda trebati prorijediti.

Što se tiče gnojidbe, za prinos od oko 20 t/ha preporučuje se 120 kg/ha dušika, 80 kg/ha fosfora i 180 kg/ha kalija. Treba napomenuti da se dio dušika dodaje u prihrani i to nakon što padnu obilnije kiše.

Tolerantna na vlagu i gljivične bolesti

Ljetna suša može zaustaviti njezin rast i uzrokovati otvrdnjavanje listova koje postaj kožasto i gorkasto. No, čim padne kiše stvara se novo lišće koje se koristi u prehrani. Bere se postupno, a treba ubirati one mlade i nježne listove duljine između 25 i 30 cm.

Hladne noći s blagim mrazom mijenjaju okus listova i oni postaju ukusniji jer zbog niskih temperatura u njima dolazi do pretvorbe škroba u šećere te do promjene strukture proteina.

Najveća raštika u Hrvatskoj raste u vrtu Ante Roše Radalja?

Kako bi se zadržala vlaga, oko raštike se preporučuje staviti malč. No, za razliku od kupusa, ona ima manje zahtjeve za vodom. S obzirom na to da se ne mota u glavice, tolerantnija je na veću vlagu i otpornija na gljivične bolesti. Najčešće bolesti koje se na njoj javljaju su pjegavost lišća i crna trulež.

Iako je otpornija na štetnike i bolesti u odnosu na druge kupusnjače, pri njezinom uzgoju treba obratiti pozornost na dobrosusjedske odnose. Najbolje uspijeva u blizini rajčice, graška i paprike, a treba ju izbjegavati uzgajati u blizini celera i krumpira.

Od štetnika najčešće ju napadaju kupusni moljci, buhači, lisne uši te puževi. Treba obratiti pozornost i na nematode.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor