Računica proizvodnje sve traženijeg batata

U poljoprivredi je od svoje petnaeste godine prošao i naučio svašta, a osim očuvanja obiteljske tradicije, pokrenuo je i samostalni biznis zbog čega se njime danas mogu ponositi i članovi šire obitelji.

S ciljem popularizacije slatkog krumpira u našim krajevima, Bojan Jurić 2006. godinu obilježava kao godinu otvaranja obrta AgroBatat Suhopolje u okviru kojeg se bavi proizvodnjom batata čija je odlika škrobni i slatkasti okus, a koji se u ovo vrijeme najviše proizvodi u Kini, Indoneziji i Ugandi.

Batat je u siromašnijim državama glavni izvor prehrane

"Pastelnim bojama obojenu jesen davne 2004. godine pamtim kao doba u kojemu sam proveo nekoliko sati s kolegom Igorom Brdarićem. Uvidjeli smo potencijale i mogućnosti koje pruža batat koji je danas u svijetu jedna od najrasprostranjenijih kultura koja je u siromašnijim državama glavni izvor prehrane i očuvanja zdravlja.

Govorimo li o uzgoju, bitno je istaknuti da se kod nas uzgaja isključivo iz presadnica na otvorenom i to u vrijeme kada ne postoji opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, dok se za jelo koriste sekundarna zadebljanja korijena.

Tržište batata je uglavnom u rasulu

Ne volim kada se, kada govorimo o batatu, priča o napumpavanju prinosa, cijena i zarade jer je tržište batata uglavnom u rasulu. Neki otkupljivači uvjetuju kupovinu sadnog materija i druge dodatne nepotrebne stvari koje u našim uvjetima nemaju veliku svrhu, a poskupljuju proizvodnju.

Računica proizvodnje batata

Razmotrimo primjerak grube računice. Imamo li npr. 25.000 zasađenih biljaka gdje prinos po biljci iznosi npr. 800 g, dobivamo 20.000 kg gomolja od kojih imamo cca 16.000 kg komercijalnog gomolja po otkupnoj cijeni od 4kn/kg, a što nas dovodi do 64.000 kn.

Zarada za batat 14.000 kn/ha

Ako sadni materijal košta 2 kn po biljci, dobivamo 50.000 kn. Moramo li ga odmah s polja predati kupcu, naša će zarada iznositi cca 14.000 kn/ha što je najgori mogući scenarij koji je na žalost dosta čest, no radimo na tome da se to promijeni na bolje.

U planu pokretanje Udruge proizvođača batata u Hrvatskoj

S nekoliko proizvođača batata, imam u planu pokrenuti Udrugu proizvođača batata u Hrvatskoj čija bi se prednost ogledala u tome što bi sadni materijal proizvođač platio 0,50kn, dok bi drugi dio, odnosno 0.50kn platio budući kupac gomolja, što znači da bi sadnica u tom slučaju koštala 1,00 kn. Nekim bi institucijama bila ponuđena i niža cijena po kilogramu gomolja, a krajni kupac u maloprodaji ne bi smio plaćati gomolj po većoj cijeni od 10kn/kg.

Otkupna cijena bila bi jedinstvena, ista bi iznosila 4-5kn/kg, a svim proizvođačima bio bi dostupan kvalitetni kadar sa znanjem, pri čemu bi trebali poštovati neke stvari oko proizvodnje istoga", priča Bojan Jurić koji, ovim putem sugerira kupcima gomolja da kupuju direktno od privatnih proizvođača koji prodaju i šalju svoju "robu", a nisu skuplji od 10,00 kn/kg. Posebno stoga ističe OPG Maras iz Cabune, OPG Pezelj iz Gospića i OPG Rosman iz Pakraca.

Na većim površinama navodnjavanje i sadnja batata na foliju nisu isplativi

S obzirom na to da su se u Republici Hrvatskoj provodila istraživanja o utjecaju različito obojenih PE folija za uzgoj batata, Jurić je došao do zaključka da su navodnjavanje i sadnja batata na foliju komercijalno neisplativi na većim površinama.

Manje je poznato da se navodnjavanje tijekom uzgoja mora koristi vrlo oprezno i to samo u slučaju ako prijete jake suše, jer prevelika količina vode u zoni korijena smanjuje prinose, dok se ispod folije stvaraju idealni uvjeti za štetnike kojima je pritom omogućena pogodna temperatura, vlaga i hrana. S obzirom na to, neki zemljišni štetnici (žičnjaci i nematode) mogu napraviti oštećenja koja mogu utjecati na količinu i daljnju kvalitetu korijena. Srećom, bolest batata u Hrvatskoj za sada nije zabilježena na zasađenim parcelama, no pojavila se bolest gomolja koji je bio iz uvoza.

Prinos batata 15.000 - 25.000 kg/ha

"Trenutno ne proizvodim gomolj nego samo sadni materijal tj.presadnice batata, vodeći pri tome računa o temperaturi zraka i tla u trenutku sadnje, uz uvjet da u to vrijeme temperatura tla nije niža od 10° C.

Količina posađenih sadnica na uzdignutim gredicama s razmakom u redu od 20-30cm, a između gredica od 1m kreće se oko 22.000 - 27.000/ha, prinos gomolja teži 800-900 grama po presadnici, dok prinos batata iznosi oko 15.000 - 25.000 kg po ha. Uzimajući u obzir da prodaju sadnica radim isključivo po narudžbi, količina proizvedenih sadnica varira od godine do godine", dodaje marljivi gospodarstvenik Bojan Jurić koji je više od jednog desetljeća posvetio batatu pri čemu je prve gomolje nabavio iz Austrije, a sadnice na Agronomskom fakultetu u Zagrebu.

Dijabetičari su većim dijelom glavni konzumenti batata

Zahvaljujući sve većem populariziranju batata, sve više građana, a poglavito dijabetičara prepoznaje njegove vrijednosti i kvalitetu, no Jurić nema konkurencije.

Jedini u Hrvatskoj proizvodi sadnice batata u hidroponskom uzgoju

Uzimajući u obzir da kupci prepoznaju kvalitetu, Jurić na konkurenciju gleda kao na dobru stvar jer smatra on, tko ima kvalitetan proizvod taj će ga i prodati. S obzirom na to, kod sadnog materijala nema konkurenciju jer jedini u Republici Hrvatskoj proizvodi sadnice u hidroponskom uzgoju.