• Zaštita krumpira
  • 19.03.2018. 18:00

Prije sadnje krumpira obavite mjere zaštite od bolesti i štetnika

Za sprječavanje unošenja i širenja bakterijske bolesti potrebno je saditi isključivo zdravo i certificirano sjeme, poštivati odgovarajući plodored, pregledavati potencijalne domaćine u vegetaciji, izbjegavati zadržavanje površinske vode pri navodnjavanju.

Foto: Bigstockphoto/yuris010
  • 3.290
  • 208
  • 0

Premda posljednjih 30-tak dana traju pripreme pred početak sadnje krumpira, vremenske (ne)prilike zabilježene tijekom mjeseca ožujka ove godine ne najavljuju raniji početak sadnje od mnogogodišnjih prosjeka. Kako najveći dio potreba za sjemenskim krumpirom naša zemlja podmiruje uvozom, uglavnom iz razvijenih europskih država (npr. Nizozemska, Njemačka, Belgija, Francuska, Luksemburg i dr.), ova spoznaja predstavlja značajan rizik za pojavu i širenje karantenske smeđe truleži gomolja krumpira (Ralstonia solanacearum) i drugih uzročnika bolesti uključujući uzročnika prstenaste truleži (Clavibacter). Iz tih razloga provodi se poseban program nadzora uzročnika smeđe truleži gomolja krumpira (Ralstonia solanacearum) od 2001. godine, te obuhvaća vizualne preglede i laboratorijske analize uzoraka sjemenskog i merkantilnog krumpira (NN 119/06, 89/08).

Pregledavati zdravstveno stanje gomolja

Program se vremenom proširivao, pa su pregledima i laboratorijskim analizama uključeni novi "domaćini": rajčica, pelargonija i korovna vrsta Solanum dulcamara. Od 2009. se uzimaju i uzorci vode na navodnjavanje s površina na kojima se proizvode krumpir ili rajčica. Jednako tako, sva poljoprivredna gospodarstva koji proizvode, otkupljuju ili prikupljaju u skladišta s namjerom distribucije gomolje konzumnog krumpira moraju biti upisani u FITO-Upisnik (NN 54/07). Tijekom preuzimanja uvezenog sjemenskog krumpira i/ili prilikom naklijavanja valja redovito pregledavati njegovo zdravstveno stanje. Bakterija Ralstonia solanacearum je lokalno prisutna u nekim državama Europske Unije, pa se nalazi na A2 karantenskoj listi Europske i mediteranske organizacije za zaštitu bilja (EPPO/OEPP). Za sprječavanje unošenja i širenja ove bakterijske bolesti potrebno je saditi isključivo zdravo i certificirano sjeme (sačuvati biljnu putovnicu kupljenog sjemenskog krumpira), poštivati odgovarajući plodored, pregledavati potencijalne domaćine u vegetaciji, izbjegavati zadržavanje površinske vode pri navodnjavanju.

Pojava bakterijske sluzi

Gledano izvana, gomolji mogu izgledati potpuno zdravo, jer sve promjene na njegovu vanjskom dijelu ovise o tome koliko se zaraza proširila unutar gomolja. Na presjeku se može posumnjati na bakterijsku bolest ako su provodni snopovi smeđe boje. Promjene u boji žilnog staničja mogu uzrokovati i neki drugi uzročnici (npr. Fusarium sp., Verticillium sp.), oštećenja od herbicida ili fiziološki poremećaji. Tipično za ovu bolest je pojava bakterijske sluzi. Oko pupka ili okaca gomolja se može primijetiti sluzavi iscjedak. Kada gomolj krumpira na čijem presjeku vidimo promjenu boje u zoni provodnih snopova stavimo u komoru sa visokom vlagom 24-48 sati, pojavit će se žućkasti iscjedak ako zaraza potječe od vrste Ralstonia solanacearum. Posadimo li zaražene gomolje, oni često trunu u tlu ne dajući novu biljku. Sumnjive uzorke sa znakovima bolesti dostavljati bakteriološkom laboratoriju Zavoda za zaštitu bilja pri HCPHS-u.

Prije sadnje planirati moguće preventivno suzbijanje štetnika

Ranijih su sezona (izuzev protekle vrlo kišovite i vlažne) zabilježene na pojedinim parcelama i sortama, značajne štete na gomoljima krumpira od zemljišnih štetnika, poglavito od gusjenica sovica pozemljuša (Noctuidae) i ličinkama klisnjaka ili "žičnjacima" (Elateridae), a prije same sadnje treba planirati njihovo moguće preventivno suzbijanje. Prognoza njihove pojave i mogućih mjera preventivne zaštite provodi se pregledom tla prije sadnje! Na parcelama gdje se očekuje napad ili sade osjetljive sorte treba krajem zime i/ili početkom proljeća iskopati nekoliko jama velikih 25x25 cm  i dubine 30-tak cm. Zemlja iz jama se izbacuje na rasprostrtu foliju, rukama drobi i dobro pregleda ima li štetnika koji žive u tlu. Ukupni broj štetnika jedne vrste pomnoži se sa 16 i podijeli sa brojem iskopanih jama te se dobije brojnost štetnika po četvornom metru! Ako ima 2-5 štetnika (npr. žičnjaka, grčica hrušta)/m,² potrebna je primjena zemljišnih insekticida tijekom sadnje.

Uredbom Europske komisije još od 24.05.2013. insekticidima na osnovi tiametoksama, imidakloprida i klotianidina privremeno je zabranjena uporaba za tretiranje sjemena i folijarno tretiranje prije cvatnje - ranije se za tretiranje gomolja krumpira prije/tijekom sadnje krumpira koristio imidakloprid (npr. Prestige FS 290, Gaucho FS, Macho 70 WS). Također, u Narodnim novinama broj 142 od 19.12. 2012. je objavljen "Pravilnik o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida" koji u Članku 57. prednost pri suzbijanju štetnih organizama daje propisima koji uređuju načela integrirane zaštite bilja (NN 137/12) i godišnjim tehnološkim uputama za pojedini poljoprivredni sektor (www.mps/poljoprivreda/integrirana). Stoga je suzbijanje zemljišnih štetnika zadnjih sezona u Republici Hrvatskoj vrlo ograničeno, a može se izvoditi samo posebnom opremom uz sadilice krumpira - deponatori granuliranih insekticida.

Tablica 1. Ključ za prepoznavanje štetnika na podzemnim dijelovima krumpira:

Gomolj izbušen, uski hodnici promjera do 5 mm, prazni ili u njima narančasto-žute, tvrde ličinke
žičnjaci
Gomolj izbuše, hodnici još uži, u njima bjelkasto-ružičaste gusjenice, samo u obalnom području (*?)
krumpirov moljac
Gomolj izvana nepravilno izgrižen od bijelih ličinki svinuta tijela i smeđe glave
grčice hrušta
Gomolj nepravilno izgrižen i izbušen, na krumpirištu hodnici plitko ispod površine tla
rovac
Gomolj površinski izgrizle sive gusjenice gola tijela, koje se na dodir svinu u kolut
sovice pozemljuše
Gomolji sitni, na njima okruglaste ciste
krumpirove cistolike nematode

*nakon proizvodne 2010. sezone ovan nametnik lokalno uočen u Međimurju

Šteta koju rade gusjenice sovica

Podgrizajuće gusjenice sovica (Noctuidae) imaju golo, sjajno, tijelo prekriveno voskom, zemljaste su boje a narastu do 45 mm (pri dodiru se svinu u klupko). Razlikujemo štetnost ovih vrsta u prvom dijelu vegetacije (npr. od proljetne sovce Agrotis temera), kad gusjenice oštećuju sasvim mlade biljke uz površinu tla (posljedica je venuće i sušenje biljka, odnosno prorjeđivanje sklopa). U drugom dijelu vegetacije (npr. usjevna sovica Agrotis segetum) rado napadaju korijenasto-gomoljaste vrste (krumpir), a štete od sovica pozemljuša povećava nedostatak oborina i zakorovljenost usjeva (na cvjetovima korova leptiri pronalaze hranu, a spolno zrele ženke odlažu jaja).

Primjerice, u jesen 2011. godine početkom mjeseca rujna na sorti Artemis na nezaštićenom dijelu pokusnog polja u Međimurju smo zabilježili 0,6 aktivnih gusjenica/m² (ili 6.000 aktivnih gusjenica sovica pozemljuša/ha)! Kemijsko suzbijanje gusjenica sovica pozemljuša je moguće samo preventivnom primjenom insekticida prije sadnje (sjetve). Prognozu napada pozemljuša otežava spoznaja o njihovoj migraciji te činjenica da proljetnim pregledom zemljišta možemo otkriti napad samo vrsta koje prezimljuju u stadiju mlade gusjenice (npr. kod proljetne sovice).

Klisnjaci ili "žičnjaci" su važniji štetnici u brojnim kulturama!

Klisnjake ili "žičnjake" ubrajamo među važnijim štetne organizme u nekim ratarskim "okopavinama" i brojnim povrtnim kulturama. Odrasli klisnjak je kornjaš tamnije boje, duguljasta tijela, velik 7-11 mm. Kad padne na leđa može skočiti (klisnuti) natrag na noge. Njihove ličinke se nazivaju žičnjacima ("drotarima"), zbog uskog i tvrdog tijela, dugačkog do 27 mm, narančasto-žute ili bakrene boje. Odrasli klisnjaci se zadržavaju na biljnim cvjetovima i ne prave štetu. Privlače ih gusto obrasle površine (livade i pašnjaci, lucerišta i djetelišta, neobrađena, a zakorovljena zemljišta, ali i strne žitarice). Na takvim površinama odlažu jaja u tlo, te 15-30 dana nakon toga izlaze ličinke koje cijeli život provode u tlu (razvoj ličinki traje 2-4 godine).

Od insekticida za tretiranje ovih štetnika u našoj zemlji od 2018. imamo samo jedno sredstvo navedeno u Tablici 2. Karenca iznosi 91 dan i nije dopušten za mladi krumpir.

Tablica 2. Insekticidi za tretiranje tla dopušteni u krumpiru protiv zemljišnih štetnika:

Pripravak
Djelatna tvar
Doza
Karenca
Sintetski piretroidi
teflutrin
7-10 kg/ha u redove
91 dan
(ne mladi krumpir)

Važno! Sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede, svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji.

Autor: mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.


Povezana biljna vrsta

Krumpir

Krumpir

Sinonim: krompir | Engleski naziv: Potato | Latinski naziv: Solanum tuberosum L.

Krumpir je višegodišnja zeljasta biljka. Potječe iz peruanskih Anda u kojima se uzgajao i prije 8 000 godina. U Europu su ga donijeli španjolski istraživači u 16. stoljeću i... Pročitaj više »

Izvori

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba


Tagovi

Krumpir Zaštita Štetnici Insekticid Smeđa trulež Bolest


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi