AgroKlub.com

\

Povrćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Povrćarstvo » Povrtlari griješe, ne rade analizu tla

Povrtlari griješe, ne rade analizu tla

Proljetna gnojidba biljaka

Povrtlari griješe, ne rade analizu tla

Datum: 20.04.2017. 13:30 |

Kategorija:

Povrćarstvo

Kako i čime gnojiti, a da kvaliteta biljaka ostane visoka?

Najnužniji elementi za rast biljaka su dušik, kalij, magnezij, kalcij, fosfor i željezo stoga ih je, u slučaju nedostatka u tlu, potrebno osigurati u obliku organskih i mineralnih gnojiva.

No, prema riječima iskusnog proizvođača, Tomislava Japarića, prije početka gnojidbe dobro je napraviti analizu tla.

Tomislav Japarić: "Mora se uvesti ta praksa da se obavlja analiza, a onda tek možeš gnojiti da biljke dobiju ono što im treba, da mogu iskoristiti ono što treba u hranjivom tlu. Sve veći problem kod stajskog gnojiva, nema ga u onim količinama koje bi povrtlari trebali ili je nešto skuplje pa bude problema. Onda nadomještaju s mineralnim gnojivima, to sad na tržištu stvarno ima veliki izbor tako da se može kombinirati. Ovisi opet o biljci i kulturi koja dolazi na tlo, tako se i gnoji".

Analiza tla još uvijek nije ustaljena praksa

Stručni savjetnik u poljoprivrednoj proizvodnji Arijan Shala slaže se s Japarićem, ali smatra kako se u Hrvatskoj analiza tla još uvijek ne primjenjuje dovoljno. Za proljetnu gnojidbu predlaže upotrebu vodotopivih, kompleksnih sredstava.

Arijan Shala, stručni savjetnik u proizvodnji povrća: "Tu je naglasak na vodotopivi fosfor koji je u tom gnojivu 95%, međutim kažem, uvijek griješe naši povrtlari, ne radi se analiza zemlje. Uobičajeno taj vrsta nekakve ishrane je napamet. Čak se i ne radi na osnovu iznošenja biljaka nego u 90% slučajeva je uvijek to napamet nekakva gnojidba".

Za kvalitetnu proljetnu gnojidbu bitna je i jesenska obrada zemlje. Prema riječima stručnog savjetnika, tlo treba duboko preorati, ispodrivati i dodati zrelog stajskog gnojiva.

Proces razgradnje stajskog gnoja nije ni krenuo

Arijan Shala, stručni savjetnik u proizvodnji povrća: "Ova godina je bila dosta hladnija, tako da taj stajski gnoj, odnosno njegov proces razgradnje nije ni krenuo. Uvijek tu treba biti oprezan što se tiče stajskog gnojiva, to je što se tiče tih jesenskih radova. Tu bi naglasio, obavezno u plastenicima i u povrću radi svog korjenovog sustava biljke bi trebale imati prozračan taj dio. Da nema voodonepropusnog dijela, da nema tog tabana pluga. Svi povrtlari griješe jer je obrada uglavnom rađena samo sa frezama, plića do 30 centimetara. Predlažemo 40 do 50 oranje i podrivanje ako je moguće".

Dijelovi plodovitog povrća koji se koriste u prehrani, nastaju iz cvijeta. Najrašireniji predstavnici ove skupine su krastavci, rajčica, paprika, patlidžan, dinja, lubenica i buča. Spomenute biljke odlikuju se visokim sadržajem vode, malom hranjivom vrijednosti te bogatstvom minerala i vitamina.

Kalijeva porodica ima specifične zahtjeve

Japarić u plasteničkoj proizvodnji koristi stajsko gnojivo u granulama, jer je praktično za upotrebu. "Onda nadomještavamo s mineralnim gnojivima.To su sve biljke iz kalijeve porodice, najviše preferiraju kalijevo gnojivo. To je taj veliki postotak kalija, s tim da ne reklamiramo. Mineralno gnojivo ima veliki postotak kalija, s tim da se gnojiva što duže tope da može biljka povući što više toga. Normalno uz dodatak kalcija ovih mikroelemenata i tako".

Prednost stajskog nad mineralnim gnojivom je brza razgradnja i poboljšanje rahlosti tla. "Nekad se zemlja puno lakše orala, zato što je bilo puno više stajskog gnojiva i više je bila lakša za obraditi, rahlija, s tim da biljke bolje usvajaju stajsko gnojivo, ali mora odležati. To je problem kod njega što ima".

Stajsko gnojivo ima svoje prednosti

Shala pojašnjava kako stajsko gnojivo nema toliku koncentraciju hranjiva kao mineralno, ali ima svoje prednosti.

"Stajsko gnojivo ima ostatke od stelje i tako dalje, čak i da nema gnojiva, ono ima u sebi taj dio koji omogućava tu rahlost zemlje, prozračnost i tako dalje. Bitno je kod njega što povoljno utječe na razvoj humusa koji je s godinama upotrebe zemlje kojoj se smanjio njen postotak iz tog razloga je dobro stajsko gnojivo. Negativno kod stajskog gnojiva je ako nije dobro stajsko gnojivo, nije kvalitetno postojij mogućnost napada žičnjaka, štetnika koji se nalaze u samom stajskom gnojivu".

S rastom prvih ranih proljetnih kultura vrebaju bolesti i štetnici.

Većina bolesti dolazi putem kiše

Japarić u plasteničkoj proizvodnji gotovo nikada ne upotrebljava zaštitu. Tvrdi kako većina problema dolazi putem kiše, iz same atmosfere.

Tomislav Japarić: "Zrak je sve zagađeniji, tako i biljke sve više boluju. Pojavljuju se neke nove bolesti kojih do sada nije bilo. Prije se nekad davno se moglo uzgajati čisto organsko, bez puno špricanja, a danas to više u poljoprivredi koja se bavi intenzivnim uzgojem teško je. To možemo samo svesti zaštitna sredstva na neki minimum koji je podnošljiv i prihvatljiv, ali bez njih se više ne može raditi intenzivna proizvodnja".

Španjolski crveni puž čini štete na povrću

Štetu na povrću uzrokuju im i puževi. Ove godine ne u tolikoj mjeri kao prošle, jer je nastupila suša i nema velike vlage.

Tomislav Japarić: "Prošla godina koja je bila kišovita, bilo je jako velikih problema, a neke adekvatne zaštite i mjere protiv puževa nema. Barem nema registriranih u Hrvatskoj ni ono što se može primijeniti. Za sada nema i to nije samo problem kod nas, nego i šire. Adekvatno nema, to je došao taj španjolski crveni puž, kako ga već sve nazivaju i on je kod nas nema prirodnog neprijatelja i tu je problem. Vrlo brzo i intenzivno se razvija i razmnožava talko da mu nema nekog prirodnog lijeka".

Najčešće bolesti plodovitog povrća koje se uzgaja u zaštićenim prostorima su "pythium" (pitijum) ili polijeganje rasada, "fitoftora", "plamenjača" i "rizoktomija".

Ne žurite sa sadnjom

Bitno je naglasiti i mjeru obrane od štetnika "tripsa".

Arijan Shala, stručni savjetnik u proizvodnji povrća: "Trips nije sam po sebi samo štetnik nego je i prenositelj virusa, isto tako i lisna uš. U ovom slučaju u svim presadnicama, ovo je već jedan dio integrirane metode zaštite. Radili smo korisne gljive koje spriječavaju, preventivno djeluju da se te zemljišne bolesti ne pojave".

Još jedan od problema za biljke je i prerana sadnja. Mnogi proizvođači su "nestrpljivi" pa se kulture bore s hladnoćom. Optimalna noćna temperatura za uzgoj povrća u plasteniku ispod jednostruke folije je 17 stupnjeva.

Stoga, osim ako nemate dvostruku foliju koja djeluje kao izolator, ne žurite sa sadnjom.


Poljoprivredna televizija

Poljoprivredna televizija
Požega, Hrvatska
tel: 034 202-192
e-mail: info@poljoprivredna.tv , web: www.poljoprivredna.tv

Broj pregleda članka: 3914; Uspješnost članka: 329.7

Tagovi: Proljetna gnojidba, Tomislav Japarić

Ključne riječi članka: povrtlari, grijese, ne, rade, analizu, tla, gnojivo, gnojiva, stajsko, stajskog, biljke, proizvodnji, povrća, bolesti, japarić, shala, uvijek, stručni, arijan, savjetnik, zemlje, analiza, problem, problema, povrtlari, postotak, povrću, još, dobro, tomislav, mineralnim, veliki, dolazi, stajsko gnojivo, stajskog gnojiva, arijan shala, stručni savjetnik, proizvodnji povrća, shala stručni, tomislav japarić, arijan shala stručni, shala stručni savjetnik, dolazi putem kiše, veliki postotak kalija, dobro stajsko gnojivo