• Češnjak Luke Prolića
  • 03.01.2016. 09:15

Podsvilajski češnjak osvaja tržišta

Svi ističu hvalevrijedan projekt obnove zapuštenih dolaca i njiva te proizvodnje eko češnjaka Luke Prolića iz Satrića. Kažu kako ima značajno mjesto glede povratka mladih na ognjišta njihovih predaka te popravka demografske slike.

Foto: Luka Prolić i Nedjeljko Musulin
  • 2.227
  • 245
  • 0

Ove je godine zabilježen odličan urod češnjaka zasađenog i uzgojenog na dva hektara oplemenjenog tla odnosno zemlje crnice i crvenice u Satriću i Potravlju na području Općine Hrvace u dalmatinskom zaobalju, u ruralnom prostoru između planina Svilaje i Kamešnice, te nadomak državne ceste Zagreb-Knin-Sinj-Split i Peručkog jezera.

To ističe Luka Prolić iz Satrića koji je, još prije 10 godina kao mladi hrvatski branitelj Domovinskog rata, pokrenuo hvalevrijedan projekt obnove zapuštenih dolaca i proizvodnju bijelog luka odnosno eko češnjaka i u Potravlju, u tom dijelu Cetinskog kraja, inače vrijednih težaka i radnika. Tvrdi kako nema toliko problema ne samo u proizvodnji tog povrća, nego i u njegovoj prodaji na domaćem i inozemnom tržištu te da cetinski češnjak ima nezamjenjivo mjesto u gastronomiji.

Obnova poljoprivrede nakon rata

"Iako plodovi težačkog rada naših poljoprivrednih proizvođača nimalo nisu laki, ipak su zadovoljni, što govore i njihovi osmjesi na licu, dok ubiru plodove svoga rada. Još dok smo u zajedničkoj akciji vadili češnjak na njivama u Satriću i Potravlju, sve je nekako sličilo na radne mobe u ovom kraju. Ovo je naše područje tijekom Domovinskog rata bilo okupirano 1991. i devastirano, koje je Hrvatska vojska oslobodila početkom 1993. godine. Za vrijeme okupacije ovdje su, u Satriću i Potravlju, spaljene sve obiteljske kuće i gospodarski objekti. Bila je uništena i komunalna infrastruktura, vinogradi, voćnjaci, poljoprivreda - sve što je čovjek izgradio i imao. Nije nam to bilo lako gledati kada smo se iz izbjeglištva vratili na svoja spaljena ognjišta", podsjeća Luka Prolić, radujući se:

"A, evo sada, uživamo u uspjehu, posebice kada smo vadili ovogodišnji češnjak iz naše zemlje crvenice. Toliko uživamo kada gledamo kako se njive u Satriću i Potravlju obrađuju, oplemenjuju i povrtlarskim kulturama, primjerice bijelim lukom. Sve njive postupno vraćamo u životnu, poljoprivrednu funkciju, jer je proizvodnja zdrave hrane budućnost ljudi ovog podneblja. Posebice nam je drago kada radimo, što možemo proizvesti neku poljoprivrednu kulturu poput češnjaka, dakako i nešto zaraditi."

Proširenje proizvodnje češnjaka

To tvrdi Luka Prolić, vlasnik i voditelj poljoprivrednog projekta, dodajući kako su zemljište prethodno istražili, analizirali i potvrdili stručnjaci splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Podsjeća i na činjenicu kako je sve počelo prije 10-ak godina. Kaže kako su prve godine stavili u zemlju tek tri kilograma sadnog materijala češnjaka te da je urod bio neočekivano dobar, izvrstan pa je proširio proizvodnju. Prolić dodaje kako poslovnog partnera nije trebalo dugo nagovarati.

"Pristao sam, smatrajući kako će biti sve dobro. Inače, ovdje su u Satriću i Potravlju vrijedni ljudi, a i zemlja crvenica im je kvalitetna, pogodna ne samo za uzgoj češnjaka. Imali su sve - znanje, volju, zemlju, radnu snagu, prikladnu klimu, te sam odmah pristao na suradnju. Riječ je o razvojnom projektu koji ima budućnost u Programu ruralnog razvoja odnosno u poljoprivredi, posebice u proizvodnji zdrave hrane poput crvenkastog češnjaka, kakav se proizvodi u ovom kraju, začinskih biljaka", kaže Hrvoje Milaković iz Splita.

U berbi češnjaka pomogli i susjedi

No, u berbi Prolićeva češnjaka pomogli su i mještani iz Satrića i Potravlja, i to bez posebne naknade. Rekoše kako tada ionako ništa nisu radili na svojim njivama. "Našem Luki želim dobro zdravlje i puno uspjeha u radu. Neka mu češnjak i dogodine dobro rodi i neka ga dobro proda na tržištu. Drugo mu nemam što poručiti", iskreno će Maša Kotromanović iz Potravlja, a slično mu je poželio i Ivan Kotromanović koji je Luki također ustupio zemljište na obradu:

"Drago mi je što mu naša zemlja odgovara, bolje je da se obrađuje, nego da stoji u ledini. Ovo je takoreći brdsko-planinsko područje gdje je zemlja crvenica, pjeskulja na ocjeditu terenu, prikladna za uzgoj češnjaka. Kada ovdje padnu velike kiše, zemlja vodu brzo povuče te se nakon dva sata može obrađivati. Češnjak se ovdje oduvijek sadio na starinski način i nikada nije bio tako dobar urod kao ove godine, zbog čestih suša, pjeskovite zemlje. Ovdje može uspijevati svako povrće, samo ako ima vode za zalijevanje koje ipak nemamo u dostatnim količinama, iako smo u blizini akumulacija HE Peruča.

Ovogodišnji prinosi nadmašili prosjek

Uvijek smo mislili kako je ova zemlja najpogodnija za češnjak, što je potvrđeno ovim projektom. No, ovdje sijemo i kukuruz, pšenicu, ječam, zob, raž, a sadimo i kapulu, krumpir, kupus, dalmatinsku ljutiku. Ove smo godine bili posadili tri vrste češnjaka koji se uzgaja u dalmatinskom podneblju odnosno na trogirskom, kliškom, dugopoljskom, sinjskom, hrvatačkom, vrličkom, mućkom, lećevačkom, triljskom, imotskom, drniškom području te u Zabiokovlju, gdje je oduvijek bila naglašena tradicija uzgoja bijelog luka, raštike, dalmatinske ljutike. To potvrđuju i ovogodišnji prinosi češnjaka u tom ruralnom prostoru dalmatinskog zaobalja", napominje Luka Prolić, naglašavajući:

"Inače, njive su U Potravlju i Satriću podno obronaka Svilaje pogodne za uzgoj češnjaka kamo kiše s te planine donose i ostavljaju gotovo organski gnoj. Uz obilje sunca, bez korova i štetnika, dakako uz ljudski rad te eventualnu zaštitu, ovdje je proizvodnja češnjaka zajamčena. Inače, češnjak smo uglavnom vadili ručno pa je nas nekoliko radnika imalo pune ruke posla. Na početku sam mislio kako je površina, na kojoj smo zasadili češnjak, manja od dva hektara što, ipak, nije malo za područje Zagore.

Otkupna cijena zajamčena

To nam je osobito bilo zahtjevno kada je to sve došlo za obradu, sadnju i okopavanje, posebice zato što smo to sve radili ručno. Samo poslovi oko vađenja češnjaka su trajali četiri radna dana - od jutra do večeri. Svaki dan smo bili umorni, iscrpljeni, jer smo sve radili isključivo motikom, posebice kada smo češnjak okopavala i po nekoliko puta do njegove zriobe i vađenja iz zemlje, plijeveći, čupajući i uklanjajući travu. Na njivi smo bili gotovo svaki dan znatiželjno gledajući kako češnjak raste, a sve smo radili prema naputku stručnjaka iz Savjetodavne službe SDŽ. Izračunali smo kako nam se trud itekako isplatio i posve nam je drago što je tako", komentira Luka Prolić.

Voli reći kako su urod, proizvedene količine češnjaka itekako bile vrijedne uloženog rada, truda, i sredstava. Naglašava kako je i otkupna cijena proizvoda zajamčena. Prolić najavljuje kako mu je cilj proizvoditi veće količine bijelog luka i idućim godinama, tim više što je u Hrvatskoj poznato kako je njegov eko proizvod kvalitetan, čija je cijena prikladna kupcima odnosno potrošačima.

"Namjeravamo ulagati u ovu proizvodnju, a ne bi bilo zgorega da nam koja kuna kapne i iz europskih fondova. Ima još češnjaka u Hrvatskoj no stručnjaci ističu, posebice gastronomi, kako bijeli luk u nekim krajevima nije ni do koljena satrićko-potravskom, koji se uzgaja na ekološki način. Odličan, ukusan, zdrav i prikladan posebice za sinjske arambaše, specijalitet je ne samo Grada Sinja i Cetinskog kraja", poručuje Luka Prolić.

Foto: Luka Prolić i Nedjeljko Musulin


Fotoprilog


Tagovi

Luka Prolić Poljoprivreda Češnjak Tržište Eko češnjak Crvenica Maša Kotromanović Otkupna cijena

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi