Pretraga tekstova
Na listu špinata dolazi do pojave svijetlo-zelenih ili žutih zona, na mladim listovima presadnica ili starijem lišću.
Pljesnivost listova povrtlarskih kultura uzrokuje fitopatogena gljiva Fulvia fulva. Ova gljivična bolest najviše napada rajčicu u zaštićenom prostoru, ali se u uvjetima slabijeg navodnjavanja i prozračivanja plastenika, može javiti i na špinatu, koji se često sadi poslije rajčice.
Duži period oblačnog vremena, gust sklop biljaka, biljni ostaci na tlu, također doprinose pojavi ove gljivice. Na listu špinata dolazi do pojave svijetlo-zelenih ili žutih zona, na mladim listovima presadnica ili starijem lišću.
Do razvoja bolesti može doći i ako se rasad puno navodnjava nakon sadnje, tj. ako je prisutna velika vlažnost, naročito u slučaju da se plastenik malo otvara. Nakon nekog vremena zaraženo lisno tkivo nekrotira i suši se. Najviše joj odgovaraju temperature oko 25 stupnjeva i visoka vlažnost zraka, od 90% do 95%.
Ako se želi spriječiti pojava pljesnivosti bilo bi dobro da se nakon skidanja neke povrtne kulture, obavi dezinfekcija zemljišta i plastenika. Plastenik ne bi trebalo otvarati nekoliko dana, a ukoliko bude nekoliko dana s visokim dnevnim temperaturama, ova mjera može imati dobar efekt.
Kada se sade biljke, treba voditi računa da sadni materijal bude zdrav i da se biljke ne sade gusto. Patogen prezimljava u vidu spora na zemljištu. Špinat ne bi trebalo puno navodnjavati, dovoljno je jednom u sedam dana, a navodnjavanje se vrši u jutarnjim satima.
Što se tiče zaštite fungicidima, u slučaju pojave bolesti, koriste se preparati na bazi metalaksila, azoksistrobina, boskalida, piraklostrobina itd.
Postoje i biološke mjere zaštite. Kalcij igra dobru ulogu u suzbijanju patogena pa domaće mlijeko, čak i kupovno, u kombinaciji sa sodom bikarbonom i vodom u kojoj je otopljen izrezani češnjak, daju odlične rezultate u kontroli patogena.
Pola litra mlijeka i vode u kojoj je otopljen češnjak, plus 50 grama sode, dovoljno je za prskalicu od 10 litara. Čak i ako se pojave simptomi upotrebom navedenih supstanci može doći do sprječavanja daljnjeg razvoja bolesti. Dovoljno je prskati biljke dva puta tjedno.
Povezana biljna vrsta
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“ #RuralFoto #Životinje Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela. Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seo... Više [+]
„Nije svaki dan lako biti štene… ali netko i to mora.“
#RuralFoto #Životinje
Fotografija nastala davnih godina u selu Blatuša, na imanju blizu mog ujaka, nedaleko od eko-sela.
Nekoliko malih, blatnjavih istraživača u svojoj svakodnevnoj seoskoj avanturi — a ovaj jedan kao da je upravo čuo najbolji vic u selu. 😄🌿
Pata&Sofka
prije 1 dan
Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije. Ima jako puno slatkih životinja, ali stvarno kao da se smije.
Danica Đanović
prije 4 dana
Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh. Baš dobro opisan, pas koji ima toliko sladak osmijeh.
Kovač Marina
prije 2 tjedna
Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻 Pozdrav Iva, kako bi prijava za RuralFoto bila valjana, potrebno je objaviti samo jednu fotku po objavi. Sretno! 🌻