Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Peronospora destructor
  • 20.04.2022. 07:30

Plamenjača luka je najštetnija bolest svih vrsta lukova

Pojavi bolesti pogoduje povećana vlažnost i umjerena temperatura. Brzo se širi i za kratko vrijeme može uništiti usjev

Foto: Depositphotos/york010
  • 5.802
  • 302
  • 0

Plamenjača luka je najštetnija bolest crvenog luka, ali i poriluka, vlasca, šalota i češnjaka. Često se javlja u epifitotičnim razmjerama i dovodi do naglog smanjenja proizvodnje. Izaziva je gljivica Peronospora destructor. Prvi put je zabilježena u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Infekcije ostvaruje u svim fazama razvoja, a zahvaća lukovice i nadzemne organe.

Simptomi bolesti

Na biljkama se mogu pojaviti dva tipa simptoma. Lokalni se javljaju na onima koje nisu bile ranije zaražene. Na pojedinačnim listovima formiraju se blijede mrlje, ovalne ili izdužene. Zbog infekcije gljivicom u okviru mrlja dolazi do razvoja sivoljubičaste prevlake, posebno kada je kišovito vrijeme. Zaraženi listovi žute, zahvaća ih nekroza, suše se i na kraju propadaju.

S njih se zaraza širi prema glavici. Često ovo oboljenje pogoduje pojavi truležnih bolesti koje dodatno dovode do propadanja uskladištenih glavica.

Biljke koje se razvijaju iz zaraženih glavica razvijaju sistemične simptome. Zakržljale su, listovi su klorotični, savijaju se prema dolje. U vlažnim uvjetima cijela biljka je prekrivena sivoljubičastom prevlakom. Usjev propada. Znaci bolest se u ovom slučaju javlja tri do četiri tjedna nakon nicanja.

Plamenjača se javlja u formi žarišta i vrlo brzo se širi, a pogoduju joj visoka vlažnost i umjerena temperatura. Usjev izgleda kao da je preliven vrelom vodom. Na suhom lišću se može naseliti gljivica Stemphylium botryosum koja stvara tamne konidije i listovi postaju crni.

Zaštitne mjere

Gljivica prezimljava u zaraženim biljnim ostacima, glavicama i na korijenu divljih vrsta luka. Konidije, spore gljivice koje vrše zarazu, se šire kapima kiše i vjetrom. Ostaju vitalne tijekom četiri dana. Za klijanje na listu i ostvarenje infekcije neophodno je da list bude mokar od kiše ili jutarnje rose. Razvijaju se tijekom noći kada je visoka vlažnost zraka, a temperatura se kreće od 4 do 24ºC. Optimalna temperatura sporulacije iznosi 13ºC. Glavna preventivna i agrotehnička mjera je sadnja zdravih lukovica. Također treba poštovati plodored.

Luk na isto mjesto može doći poslije najmanje tri godine. Smanjenju infektivnog potencijala doprinijet će duboko oranje, uklanjanje biljnih ostataka i divljih formi. Za sjetvu odabrati otporne sorte i ne saditi biljke pregusto.

Koristite zdrav sadni materijal i ne sadite pregusto (Foto: Depositphotos/alicjane)

Kada je u pitanju primjena kemijskih sredstava možemo obaviti tretman sadnog materijala i usjeva. Lukovice (arpadžik, lučice) se tretiraju s jedan posto bordoškom juhom ili prilagođenom koncentracijom drugih bakrenih spojeva. Tretiranje biljaka fungicidima obavlja se u dva termina, a razmak između njih je najčešće 10 do 14 dana. Neophodno je poštovati karencu.

Veliki je izbor prirodnih sredstava koje možemo koristiti: soda bikarbona, sirutka, mlijeko, pepeo i druge.

Soda bikarbona je najbolje preventivno sredstvo kada je u pitanju pepelnica. Za pripremu su nam neophodne dvije žlice sode bikarbone i 5l vode. Djelovanje će biti još bolje ako se umjesto vode koristi mlijeko ili doda  žlica sitno narendanog eko sapuna. Sve se dobro izmiješa i obavlja tretiranje koje je potrebno obaviti u razmaku od 14 dana ili poslije svake jače kiše.

Drugo vrlo efikasno sredstvo se priprema od sirutke. Potrebno je 1l sirutke razblažiti s 5l vode i dodati 10 kapi joda. Tretiranje se obavlja svaka dva tjedna.

I otopina pepela je djelotvorna. Priprema se od 10l vode u koju dodamo 1kg pepela, izmiješa i ostavi tri dana uz povremeno miješanje. Kako bi se sredstvo bolje vezalo na površinu lista, možemo dodati žlicu rendanog eko sapuna. Prije upotrebe se procijedi. Može se koristiti na zemljištu koje je kiselo i najviše dva puta tijekom vegetacije.

Sva ova sredstva su preventivna i potrebno ih je češće primjenjivati kako bi zaštitili usjev. Osim za zaštitu luka koriste se za tretiranje tikvica i rajčice.


Povezana biljna vrsta

Luk

Luk

Sinonim: Crveni luk | Engleski naziv: Onion | Latinski naziv: Allium cepa L.

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba.... Više [+]

Tagovi

Luk Plamenjača luka Peronospora destructor Zaštita luka Bolesti luka Simptomi


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.