OPG Balaško odlučila se za uzgoj batata i nisu požalili, sve što proizvedu - prodaju!

Ovih će dana, točnije početkom svibnja na zemlji Ivana Balaška (35) i supruge mu Marije (32) iz Ježdovca (Grad Zagreb) započeti sadnja batata, poznatog slatkog krumpira koji je sve traženiji na hrvatskom tržištu. Biljka je to koja potječe iz porodice slakova, bogata je inulinom i okusom ne podsjeća na krumpir, iako je mnogi zamjenjuju upravo s tom povrtnicom. Na 0,7  hektara posadit će oni batat, obični krumpir na 0,2 a plavi na 0,1  hektar. Kombinirano povrće bit će im, kaže Balaško, na 0,1 hektar.

Uzgojit će na gospodarstvu koje je osnovano prije pet godina ciklu, rajčicu, papriku, krastavce, luk , mrkvu, cvjetaču, feferone, cherry rajčicu i dr. Sveukupno posjeduju Balaškovi vlastite odnosno zemlje u zakupu nešto više od tri hektara. Raste im batat na pjeskovitoj (propusnoj) zemlji koja je i najbolja za gomoljaste kulture. 

Lucerna prije batata i plavog krumpira

U starom toku rijeke Save i njenim rukavcima polja su tog OPG-a, koji kao predkulturu batatu i plavom krumpiru sadi lucernu. Rascjepkana im je zemlja i to im je jedna od (po)teškoća, ali zasad se nekako snalaze. Prije sadnje batata objašnjavaju supružnici, zemlju valja pripremiti odnosno prvo se uzore, potom se pofreza i rade se gredice 60 ( širina) puta 30 (visina) centimetara, a  biljka se od biljke sadi do 40 cm razmaka u redu, odnosno red od reda je na 60. Na gredice Balaškovi stavljaju tzv. PE foliju zbog sprječavanja pojave korova odnosno zadržavanja vlage. Iako joj ona odgovara, batat ne voli previše vode, a nakon sadnje valja ga sedam do deset dana zalijevati i dobro kontrolirati.

"Kada je ljeto uobičajeno, bez prevelikih oscilacija biljka se zalijeva po potrebi, a ako se zareda kišno vrijeme postoji opasnost od njenog truljenja. Lani je bilo suše, a posebice je problem kada temperature prijeđu 33 stupnja. Za povrće OPG ima organizirano zalijevanje "kap na kap", odnosno rezervoare za vodu (raz)voze na traktoru osiguravajući i drugim biljkama potrebnu vlagu. Dio sadnica batata proizvedemo sami, a inače im se cijene kreću od 1,5 do 5 kuna. O tome koliko (u)roda daje sadnica batata, nezahvalno je prognozirati tvrdi ali rodno je sve što je do kilograma po sadnici", kaže Ivan.

Batat - slatki krumpir koji nije krumpir

Obitelji ponajbolje uspjeva narančasti batat, ljubičasti nešto slabije rodi a crveno-bijeli je "tu negdje". Berba batata počinje krajem kolovoza odnosno u rujnu ili 100 do 120 dana od sadnje. O tome zašto mu slatki krumpir ima predznak "zagrebački" naš sugovornik kaže kako je želio svojem povrću dati prepoznatljivi pridjev. Dosjetio se da bi batat s njegovih polja ubuduće mogao zaživjeti kao zagrebački i nije smatra pogriješio. Isto je i s činjenicom da uzgoj batata ima perspektivu uz dobar plan rada, proračuna, ispitanost tla, tržišta i dr. Svake godine poboljšavaju uzgoj tražene povrtnice i "uče se u hodu". Lani su obavili zelenu gnojidbu, a ove su  polja zaorali odstajalim stajskim konjskim gnojem. Kilogram batata na malo  prodaju od 10 do 12 kuna, kao i plavog krumpira.

Cijena povrća ovisi o sezoni

Cijena povrća ovisi im o sezoni, pa je tako rajčica (jabučar) 8 do 10 kuna za kilogram, cherry je 20, dok su krastavci (salatar) od 6 do 8 kuna odnosno paprika babura je od 10 do 12. Bogate riznice povrća zasigurno ne bi bilo da mladim supružnicima ne pomažu i roditelji, zaslužni za dio uspjeha. Ivan još u cijelosti ne živi od poljoprivrede, jer zaposlen je kao trgovac, pa mu to znanje dobro dođe u plasiranju robe. Prodaju svoju ljetinu preko FB  stranice Zagrebački batat, odnosno može se do njihovih plodova doći u zagrebačkim voćarnama, web trgovinama, ima ih i u nekim restoranima i na štandovima. U predstojeće im vrijeme sadnje osim članova obitelji, pomoći će i prijatelji kao i kada je riječ o berbi.

"Za sada ne namjeravamo uvoditi nove kulture jer krediti su tu, pa ih valja rješavati", kaže Ivan dodajući da su potporu za proizvodnju 2016. godine 
 dobili od Grada Zagreba u iznosu od 25.000 kuna odnosno 2017. godine 60.000 godina. Riječ je bila o tzv. "de minimis" potporama male vrijednosti u poljoprivredi Grada Zagreba, s trogodišnjim planom aktivnosti i realizacije. Zadana im je u potonjem bila kupovina mehanizacije nove ili od ovlaštenih kuća. Oni su, kažu, uzeli novu, ponajprije traktor odnosno frezu, gredičar i polagač folije. U lipnju se pak planiraju javiti na natječaj za mjeru za Ruralni razvoj  6.3.1. a riječ je o 15.000 eura koje kandidati mogu dobiti za nabavku poljoprivredne mehanizacije, opremanje prostora, trajne nasade i dr.