Obitelj Kovačić iz međimurske Belice umjesto uzgoja krumpira okrenula se batatu i proizvodnji tjestenine od te sve traženije biljke. Pridružila joj je i heljdu jer im kupci nemalo traže bezglutenske proizvode.
Iako živi u Belici u Međimurju, komercijalistica Svjetlana Kovačić (50) par dana u tjednu ovisno o vremenu pohodi i novozagrebačku tržnicu Utrine, gdje kupcima nudi svoje povrće od batata, plavog krumpira, tikvi, žute korabe, repe i druge sezonske povrtnice. Nemalo joj je tražena i tjestenina te mlinci spravljeni od brašna batata odnosno radi ih Međimurka od bijelog integralnog brašna, heljdinog, pirovog, ječmenog, ali i rižinog te bijelog kukuruznog. Nekada im je osnova OPG-a čiji su nositelji njezini roditelji bila proizvodnja krumpira, a danas je kaže uzgoj batata. Već četrnaest godina.
Proizvode Kovačići i svoje sadnice batata koje prodaju po tri kune komad odnosno cijena im ovisi o traženoj količini i dogovoru s kupcem. Uzgoj sadnica nije baš jednostavan jer traže naklijavanje u grijanom prostoru (počinje od drugog mjeseca) odnosno sadnja na otvorenom može startati ako su temperaturni uvjeti 18 stupnjeva. Kada sadnica u uzgojnim uvjetima od tridesetak stupnjeva dosegne visinu dvadesetak centimetara, pikira se u kontejnere i potom pohranjuje u plastenik gdje joj valja biti oko mjesec dana dok se ne ukorijeni.
Sadnja na kontinentu u pravilu bude sredinom svibnja, a u Dalmaciji je to već u travnju (do konačno izraslog korijena, batatu treba oko 110 dana). Biljku Kovačići sade u visoke gredice visine do 30 cm, na isti razmak i dubinu do "prvog lista”. Na jedan hektar ode oko 60.000 sadnica.
Batat koji je baza tjestenine naše sugovornice voli međimursko pjeskovito i rahlo tlo ali ne i previše vlage. Lani su, doznajemo, te biljke iz porodice slakova izvadili oko 30 tona, a svake godine potrude se u ponudi povećati i broj sadnica. Na oko sedam hektara OPG-a osim batata zaživjela je i heljda koju također Kovačići melju u mlinu "po domaći". Uzgajaju doznajemo narančasti batat, ljubičasto bijeli, bijelo bijeli,narančasto žuti, crveno žuti, ljubičasto ljubičasti. Prodaju ga nemalo na kućnom pragu, na malo po deset kuna za kilogram. Obitelj u sklopu proizvodnje i uzgoja te sve traženije biljke ima i sušaru kao i druge strojeve koje su, ponosni su, pribavili vlastitim sredstvima. Batat ovisno o potrebnoj im količini brašna melju u domaćem mlinu, a za primjerice kilogram tog zdravog brašna potrebno je deset kilograma batata.
Recepture izrade tjestenine su tajne, kaže naša sugovornica, to više jer postignute su odgovarajuće omjere u konačnici dobili metodom "pokušaja i pogreške". Tjestenina im je osim dobrim okusom i vizualno primamljiva, jer od ljubičastog su batata rezanci i mlinci ljubičasti, od pira su svjetlo smeđi, a od heljde su tamniji. Kvaliteta je tjestenine odlična jer kraće se kuha od mnogima uobičajene pšenične, ne raskuha se i ne raspadne. Nutritivne su vrijednosti proizvoda, kaže gospođa Svjetlana, ispitane i na zagrebačkom nastavnom Zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". To više jer u tjestenini OPG -a Kovačić, nema jaja, soli, aditiva i konzervansa. U proceduru "papira" uvrstit će zato i dobivanje žiga da im je proizvod odgovarajući i za prehranu vegana.
Zamijetila je naša sugovornica da joj je dosta tražena tjestenina bez glutena što je karakteristika heljde, a dobro ide i pir, odnosno sve što nosi pridjev zdrave (pre)hrane kojoj se ljudi sve više okreću. Zamjetno je i da zdravu tjesteninu uvelike kupuju majke posebice za malu djecu. U ponudi osim mlinaca imaju i široke rezance, špagete, šurlice... Za ručno spravljanje mlinaca u pravilu je zadužena Svjetlanina majka Nadica, a nakon što je umiješena, tjestenina im se suši u sušari čiji je program prilagođen svakoj vrsti i kombinacijama brašna (heljdino je najzahtjevnije). O okusima svojih proizvoda Međimurka kaže kako su općenito mlinci od batata fino slatkasti, no ne previše i punog su okusa (niskog su glikemijskog indeksa).
Od ljubičastog podsjećaju na kesten, od narančastog na buću, a oni izrađeni od bijelog batata su neutralnog okusa. Tjestenina, za što su Kovačići neko vrijeme istraživali tržište, nastaje radom majke i kćeri uz glazbenu podlogu i ozračju u kojem svaka radi svoj "proizvod". Kod miješanja brašna valja paziti na tehniku jer u tijestu nema kvasca pa treba znati kako ga "imati pod rukom". Obitelj je svojom ponudom tjestenine zadovoljna, na tržištu su, kažu, sustavnije od prošlog kolovoza, a vjeruju da će ih kvaliteta učiniti prepoznatljivima. Posebice jer osmišljavaju nove proizvode, ali o tome će zboriti kažu kada za to dođe vrijeme. Ne namjeravaju nabavljati nove strojeve jer postojeći im uglavnom zadovoljavaju potrebe iako tvrde, ne bi im bilo zgorega pribaviti sadilicu za batat.
Svrsishodan bi bio i jedan plastenik ali planove odrađuju "korak po korak”. Žao im je da nisu uspjeli pribaviti sredstva na natječajima koji su bili upriličeni za poljoprivrednike no ne očajavaju. Još nemaju facebook stranicu ali i ta će im komunikacijska poveznica s kupcima uskoro zaživjeti, a dotad im je aktualan mail info.opgkovacic@gmail.com.
Povezane biljne vrste
Sinonim: hajda, hajdina, ajda, eljda, jelda | Engleski naziv: Buckwheat | Latinski naziv: Fagopyrum esculentum Moench.
Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije. Uzgaja se zbog zrna koje je dobro probavljivo te služi i kao dijetalna hrana. Zbog sličnosti u kemijskom sastavu zrna kao i... Više [+]Tagovi
Autorica