Obezvrijeđenje ekološkog uzgoja povrća

Prije 10 godina je u Bjelovaru osnovana Udruga Eko kultura a pokrenuli su je poljoprivredni proizvođači koji su željeli radikalan zaokret u prozvodnji hrane, bez kemikalija, na ekološki način. Inicijativa je potekla od Franje Trgovca koji se iz Zagreba doselio na područje Čazme. Tada je bilo desetak članova, a danas na području županije ima 55 certificiranih ekoloških proizvođača i nekoliko ih je u postupku certificiranja. Krenulo se s nekoliko poljoprivrednih kultura, a danas certifikate imaju ratari, stočari, voćari, proizvođači povrća i ljekovitog bilja. Iako se osjeća veliki napredak, a ekološka proizvodnja zakonom je regulirana 2001. godine, još uvijek ima problema.
Jadranka Kosanović iz Velike Pisanice, ističe da kupci još uvijek ne cijene dovoljno zdrav proizvod, a u ovoj je godini otkupna cijena manja nego lani.

Organizirani otkup

-Sretni smo što Biovega iz Zagreba otkupi naše proizvode, ali su nam smanjili cijenu, pa ove godine za kilogram mrkve dobijemo šest kuna, a lani smo dobili osam i pol. Obrazloženo je to padom kupovne moći kupaca-kaže Jadranka koja ističe zadovoljstvo što se njihovi proizvodi mogu kupiti po cijeloj Hrvatskoj, ali se nada da će kupci uskoro postati svjesniji važnosti hrane bez kemikalija i da će ekološki proizvodi biti više cijenjeni.Predsjednik udruge Marijan Radanec kaže da se za ekološku proizvodnju odlučio premali broj ljudi, a posebno nedostaju mladi.
-Nije ni čudo jer u Ministarstvu poljoprivrede dvije godine nije bio izabran pročelnik za ekološke kulture.

Širenje proizvodnje

Bjelovarsko-bilogorska županija i Grad Bjelovar se trude i pomažu nam, a ministar turizma Bajs je pozvao ekološke proizvođače da se predstave na dodjeli priznanja u turizmu, kako bi pokazali čime raspolažu. Rezultati se vide jer hoteli kupuju ekološke proizvode, naročito korjenasto povrće, vino od bazge i kupine, likere od aromatičnih trava i sl. - kaže Radanec.
Unatoč problemima se napreduje, naročito od kako Biovega otkupljuje svu ugovorenu proizvodnju, pa čak unaprijed proizvođačima da novac. Na poljima ne rastu više samo mrkva, tikva, mahune i drugo domaće voće i povrće, nego i bazga, koprive, batat, goji, bamije, a na ekološki se način proizvodi i meso.
-Još da se poveća broj proizvođača. No, ljudi se teško odlučuju jer se puno radi, umjesto kemikalija radi motika, a kontrole su česte i redovite, dok u klasičnoj proizvodnji kontrole uopće nema, zaključuje Radanec.

Autor: R. Stojković