• Grah
  • 15.11.2011.

Njega usjeva graha

Od bolesti graha na prvom mjestu po važnosti i utjecaju na smanjenje prinosa, kako kod nas tako i u svijetu, svakako su bakterioze

  • 26.497
  • 1.232
  • 0

Grah ima kratku vegetaciju koja se odvija u najtoplijem dobu godine kad je rast svih biljnih vrsta najintenzivniji. U usjevu graha treba biti uvijek prisutan jer se stanje mijenja iz dana u dan. Svaki dan zakašnjenja u primjeni neke potrebne mjere njege znači mnogo kad je grah u pitanju, piše na jednom portalu dr.sc. Mirjana Vasić. Posljednjih nekoliko godina ratari, a i ostali, stalno se žale na “ekstremne” vremenske uvjete. Ili je previše kiše, ili ne padne ni kap, ili ima previše sunca i topline. Ova zima i proljeće su donijeli nešto novo - izuzetno hladno vrijeme koje se proteglo duboko u travanj. Zemlja dugo nije bila dovoljno topla, pa je većina proizvođača, iako spremna za sjetvu, dočekala uskršnje i prvomajske praznike sa sjemenom graha u vreći. Sjetva je većinom obavljana u dosta suho zemljište. Tri mjeseca nije bilo kiše, ali je za grah na sjetvenoj dubini najčešće bilo dovoljno vode za nicanje, naravno tamo gdje su osnovna obrada i predsjetvena urađene kada i kako treba. Većina usjeva je sada u fazi od jednog do tri prava lista i svima koji nisu navodnjavani nedostaje voda i malo njege. Što uraditi ovih dana u usjevu graha? U mjere njege spadaju zaštita od korova, bolesti i štetočina, održavanje povoljnog vodnog i zračnog režima zemljišta i pravilna prehrana. Kako i na koji način to uraditi? Od bolesti graha na prvom mjestu po važnosti i utjecaju na smanjenje prinosa, kako kod nas tako i u svijetu, svakako su bakterioze (plamenjača graha i oreolna pjegavost) ističe dr.sc. Mirjana Vasić. Osim bakterioza na grahu se pojavljuju i mikoze i viroze, ali su manje značajne. Na visokim temperaturama iu nedostatku padalina nije bilo značajnije pojave bolesti, izuzev tamo gdje je upotrijebljeno zaraženo sjeme. Mrke mrlje na listu koje su primijećene u pojedinim usjevima najčešće su mehaničke ozljede ili posljedica previsokih temperatura. Dr.sc. Vasić kao kemijske mjere borbe protiv bakterioza koriste se antibaktericidna sredstva za tretiranje sjemena i preparati na bazi bakra za tretiranje usjeva. Usjev se obavezno tretira u fazi drugog pravog lista. Kasnija tretiranja ovise od vremenskih prilika. Ako su uvjeti povoljni za razvoj bolesti, prsanja se ponavljaju. Izbjegava se tretiranje u cvatnji zbog negativnog utjecaja na oplodnju. Usjev ne bi trebalo tretirati u najtoplijem i najsunčanijem dijelu dana jer će nastati ožegotine na biljkama. Da bi efekt tretiranja bio potpun, treba koristiti količine vode dostatne da okupaju cijelu biljku, tako da se, dok grah raste, i neophodna količina vode povećava. Kemijske mjere borbe najčešće nisu dovoljno učinkovite, pa to još više pojačava značaj uporabe zdravog sjetvenog materijala. Ako se grah uzgaja na širokorednom rastojanju, prvu kultivaciju, važnu za uništavanje korova i održavanje povoljnog vodnog, zračnog i toplinskog režima u zoni korijena, treba obaviti do faze prva dva lista. To mora raditi izuzetno pažljivo kako se ne bi povrijedile mlade biljčice, a naročito plitak i nježan korijenov sustav jer to može mnogo produžiti vegetaciju. Mnogo je preporučljivije prvo zaštititi usjev bakrenim preparatom, pa ga onda kultivirati. Ovisno od stanja usjeva, mogu obavljati i naredne kultiviranja, ali pliće nego prva i najdalje do faze cvjetanja. U vlažan usjev ne treba ulaziti ni radi kultiviranja ni radi drugih poslova zbog opasnosti od širenja bolesti, prvenstveno bakterioza. Pošto je dugo bilo hladno a još uvijek je suho, specifično je stanje s korovima. Mnogi nisu koristili herbicide, a od korova najviše ima travnih. U poniklom usjevu graha mogu se koristiti neki od herbicida protiv uskolisnih višegodišnjih korova (Fusilade super, Targa i drugi), a nakon tretiranja ne treba obavljati međurednu obradu najmanje dva tjedna da bi herbicid najbolje djelovao. Za suzbijanje širokolisnih korova može koristiti Basagran, posljednjih godina najčešće u kombinaciji sa pivotom i to u količini 0,2-0,4 l / h pivo + 1,5-2 l / h Basagrana. Izbor i vrijeme primjene hebicida ovise prvenstveno od sastava i dinamike korovske flore, a doza od tipa zemljišta, klimatskih i vremenskih prilika. Na visokim temperaturama veća je osjetljivost graha na ove herbicide. Karenca za Basagran je 42 dana, a za pivot čak 63 dana, te ih treba upotrijebiti ubrzo nakon nicanja graha, ai korova koji su osjetljiviji u mlađim fazama razvoja. Od štetnika na grahu mogu javiti biljne uši (najčešće nisu ekonomski značajne) i pasuljev žižak. Tijekom vegetacije, to jest u cvatnji graha, moguće je tretiranje je tretiranje usjeva radi sprječavanja razvoja žiška, ali je ipak preporučljivija borba protiv ove štetočine u skladištima. Nakon žetve žižak se u skladištima uništava pouzdanije, a i sigurnije s gledišta očuvanja okoliša. Nekoliko posljednjih godina velike štete napravile su gusjenice pamukom ili migracijske sovice - Heliothis arnigera. Gusjenice su žućkaste, sitne i nalikuju gusjenice kukuruznog plamenca koji, izgleda, također pravi ozbiljne štete na grahu. Za učinkovitu zaštitu potrebno je uočiti gusjenice dok se hren vegetativnim dijelovima biljke. Treba ih tražiti po cijeloj biljci i oko nje. Zaštitu treba početi na vrijeme, dok se razviju odrasli i ne polože jaja u mlade, tek zametnute mahune. Tretiranje usjeva treba obaviti pripravcima iz skupine piretroida, ili preparatima za biološku borbu na bazi Bacilus thuringiensis (Novodor i slični).

Najveće štete grahu nanose grinje - “nevidljive, a liče na sušu”. Za razvoj im odgovara nedostatak padalina i visoke temperature. Tijekom vrelih godina 2000. i 2002. pojedini usjevi graha su bili potpuno uništeni. Prognoze su da će i ova godina biti takva. Znak da su grinje prisutne u usjevu je pojava srebrnastobelih pjega na licu lišća, potom izbočina, pa žutila i sušenja prvo popis, a potom cijelih biljaka. Često se misli da je sve to posljedica suše. Za napad grinja karakteristično je da se širi po obodu parcele, i to iz zakorovljenih “lenija”. Za suzbijanje grinja mogu koristiti akaricidi koji su učinkoviti samo pod uvjetom da se napad uoči na vrijeme i odmah reagira. Efikasno je i zalijevanje, ali ono je moguće samo ako se grah gaji u uvjetima navodnjavanja. Grah se neopravdano rijetko uzgaja u njavodnjavanju, iako na pravilno zalijevanje reagira značajnim povećanjem prinosa. Stabilnost, visina i bolji kvalitet prinosa opravdavaju dodatna ulaganja. Dovoljna su i manje količine vode (20-30 mm) u kritičnim fazama razvoja. Navodnjavanjem se može intervenirati odmah nakon sjetve radi bržeg i ujednačenog nicanja. U našim klimatskim uvjetima i ako je obrada zemljišta bila adekvatna, to je izuzetno rijetko potrebno. Kritičan period za vodom je u vrijeme intenzivnog formiranja lisne mase. Češće je potrebna intervencija u momentu cvjetanja radi očuvanja vitalnosti polena, žiga tučka i sigurnije oplodnje. I u trenutku nalijevanja zrna obično se javlja potreba za dodatnom vodom. Potrebno je 3-5 zalijevanja tijekom vegetacije graha - oko 30 mm vode u jednom zalijevanju. Neki proizvođači koriste zalijevanje i da bi olakšali žetvu i dobili bolju kvalitetu zrna, piše na tom spomenutom portalu. Sve napisano o mjerama njege još jednom govori da je za zdrav usjev kao preventiva najvažnije dobro gazdovanje: primjena pravilne agrotenike, održavanje putova, prilaza, kanala, a ne posezanje isključivo za kemijskim sredstvima borbe naknadno, kad se propusti ono osnovno i kad se šteta već pojavi.


Tagovi

Povrtlarstvo Grah

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi