Neretvanske lubenice stižu na tržište, proizvođači strahuju od albanske konkurencije

Neretvanski proizvođači dinja i lubenica ulaze u vrhunac sezone. Berba dinja već je započela, dok će prve domaće lubenice na tržište stići za desetak dana. Urod je, prema procjenama proizvođača, dobar, a ključni čimbenici uspješne sezone bit će vrijeme, potrošnja i otkupne cijene.

Predsjednik Udruge proizvođača agruma i povrća "Neretvanska mladež", Željko Bjeliš, kaže kako su pojedini proizvođači već krenuli s berbom dinja.

"Dinja se već počela brati, a što se tiče lubenica, berba bi trebala krenuti za desetak dana, možda i koji dan ranije ako se nastave visoke temperature koje ubrzavaju dozrijevanje", ističe Bjeliš.

Posljednjih godina mijenjaju se i navike potrošača. Sve je veća potražnja za manjim plodovima, pa uz tradicionalne neretvanske ovalne lubenice teške 10 do 15 kilograma sve veći udio u proizvodnji zauzimaju mini i midi sorte.

"Mini lubenice teže između dva i četiri kilograma, a midi između šest i osam kilograma. One ranije sazrijevaju i dosegnu svoju veličinu pa će se prve na tržištu pojaviti već krajem ovog ili početkom sljedećeg tjedna", pojašnjava.

Proizvođači priželjkuju otkupnu cijenu od 50 do 60 centi

Iako je još prerano govoriti o konačnim cijenama, proizvođači očekuju da početna otkupna cijena lubenice ne bude niža od 50 do 60 centi po kilogramu.

"Važno je pronaći ravnotežu između one koju dobiva proizvođač i one koju plaća potrošač. Ako je lubenica preskupa u trgovinama, ljudi će je kupovati manje, što nije dobro ni za proizvođače ni za trgovce", kaže Bjeliš.

Prema njegovim riječima, maloprodajna cijena na početku sezone ne bi trebala biti znatno viša od jednog eura po kilogramu ako je otkupna oko pola eura.

Kod dinja su one tradicionalno više. Trenutačna otkupna cijena kreće se oko jednog eura po kilogramu, no ozbiljnija berba tek slijedi.

"Kada berba krene punim intenzitetom, očekujemo da će se otkupna cijena dinje kretati između 70 i 80 centi po kilogramu", navodi.

Očekuje se između 15 i 20 tisuća tona

Proizvođači su zadovoljni stanjem usjeva, a vremenske prilike zasad idu na ruku proizvodnji.

"U poljima se vidi da će prinosi biti solidni. Očekujemo prosječan prinos od 50 do 60 tona po hektaru", kaže Bjeliš. Na području doline Neretve lubenice se uzgajaju na oko 300 hektara, pa se ove godine očekuje ukupna proizvodnja između 15 i 20 tisuća tona lubenica i dinja.

Vrhunac berbe trajat će od kraja lipnja do sredine srpnja, nakon čega će na tržište u većim količinama stizati i lubenice iz drugih hrvatskih proizvodnih područja poput Zadarske županije, istočne Slavonije i Virovitičko-podravske županije.

Za proizvođače je, međutim, jednako važno vrijeme tijekom prodajne sezone kao i tijekom uzgoja.

Kraljica ljeta: Tko su najveći igrači na hrvatskom tržištu lubenica?

"Lubenica je specifičan proizvod, slično kao sladoled. Kada su temperature iznad 30 stupnjeva, potražnja je velika. Ako dođe nekoliko dana kiše, potrošnja naglo pada, a berba ne može čekati. Tada dolazi do viška robe na tržištu i pada cijena", upozorava Bjeliš.

Klimatske promjene ove godine nisu značajnije utjecale na proizvodnju, no proizvođači se i dalje suočavaju s problemom dostupnosti kvalitetne vode za navodnjavanje.

"Najveći izazov je zaslanjenost vode na pojedinim lokacijama. Lubenica to relativno dobro podnosi, ali se na parcelama gdje je koncentracija soli veća ne mogu ostvariti isti prinosi kao tamo gdje se koristi kvalitetna voda", objašnjava.

Najveća konkurencija dolazi iz Albanije

Trenutačno se na hrvatskom tržištu uglavnom prodaju uvozne lubenice iz Albanije, Grčke i drugih južnih zemalja. Bjeliš smatra da domaćim proizvođačima najveću konkurenciju predstavlja upravo Albanija.

"Albanija ima niže troškove proizvodnje, jeftiniju radnu snagu i relativno je blizu hrvatskom tržištu. Njihova roba često dolazi u velikim količinama upravo kada kreće naša berba, što stvara pritisak", kaže.

Dodaje kako kvaliteta neretvanskih lubenica uglavnom nadmašuje uvoznu konkurenciju, no tržište često prvenstveno reagira na cijenu.

"Kada se na tržištu pojavi višak robe, trgovci gledaju najnižu cijenu. Tada se i domaći proizvođači moraju prilagođavati uvjetima koji im često ne idu u prilog", zaključuje Bjeliš.

Unatoč izazovima, neretvanski proizvođači optimistično ulaze u sezonu, nadajući se stabilnim cijenama, povoljnim vremenskim prilikama i dobroj turističkoj potrošnji koja bi mogla biti ključ uspješne prodaje ovogodišnjeg uroda.