Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Grah
  • 30.04.2010.

Nema više hrvatskog graha

Grah se mora proizvoditi na površini od 100 hektara uz cijenu manju od jednog eura. Sve ostalo je gubljenje vremena

  • 6.853
  • 334
  • 0

Proslavu Praznika rada Hrvati će tradicionalno dočekati uz grah, ali ne domaći hrvatski, nego uvozni koji u najvećem dijelu dolazi iz Kine, Argentine i Kanade.

Hrvatska, koja želi da joj poljoprivreda bude jedna od strateških grana, tu je proizvodnju potpuno zapostavila, pa se na tržištu godišnje nađe samo 4060 kilograma domaćega graha vrijednog manje od 50.000 kuna, dok se gotovo sve potrebe za grahom uvoze. Iz Kine, Kanade ili Argentine godišnje stigne čak više od 5800 tona raznih vrsta graha, vrijednih gotovo sedam milijuna američkih dolara.

Koje su Vladine mjere?

Ništa bolja situacija nije ni s drugim sastojcima potrebnim pri kuhanju graha, poput mrkve koje proizvedeno samo oko 1000 tona, a uvezemo više od 8000 tona.

Hrvatska je veliki uvoznik češnjaka, koji uglavnom stigne iz Kine, ali i pasirane rajčice koje uvezemo godišnje za 14 milijuna dolara. Gotovo isto toliko novca potroši se i na uvoz slanine i suhog mesa. Kada vojska “nezaposlenih” na prvosvibanjskim proslavama bude uživala u tradicionalnom grahu, ne bi bilo loše priupitati Vladu ima li mjere i strategiju da već u nekoj od sljedećih proslava Praznika rada radnička poslastica, grah, bude skuhana od domaćih sastojaka.

Osim vode, koja je domaći proizvod i u kojoj ne oskudijevamo, za kuhanje graha danas gotovo sve stiže iz uvoza, pa se čak i za nacionalni brend Vegetu, koji neki kuhari dodaju grahu, najveći dio sastojaka uvozi.

Neisplativa proizvodnja

Proizvodnja graha u Hrvatskoj gotovo je zamrla, a osim naturalne potrošnje, one koju ljudi proizvode za vlastite potrebe, više ga nitko ne proizvodi. Razlozi su brojni, no jedan od osnovnih jest to da se grah mora proizvoditi na velikim površinama od najmanje 100 hekatra, uz cijenu manju od jednog eura, i sa svom potrebnom vrijednom mehanizacijom.

I jedino je tako isplativ. Sve ostalo je gubljenje vremena, a to je i glavni razlog što je domaći grah nestao s tržišta. Hrvati, prema nekim procjenama, godišnje po stanovniku pojedu dva kilograma tog u svijetu poznatog “kraljevskog povrća”.

'Bogme, grah više ne bumo sadili'

Proizvođačka cijena graha u Hrvatskoj lani je iznosila 7,58 kuna, odnosno čak 145 posto više nego 2005. godine. Ana-Marija i Damir Fabuš, poljoprivrednici iz Drnja kod Koprivnice, proizvodnjom graha bavili su se posljednjih nekoliko godina, no ove godine, kažu, grah više neće saditi jer se ne isplati. - Velika je to muka, a najveći su problem cijene uvoznoga graha, koji će srušiti cijelu domaću proizvodnju pa ćemo jesti samo kineski i kanadski grah - ogorčeni su Fabuševi. Lanjskoga graha ostalo im je oko tonu, a ne mogu ga prodati jer je tržište preplavljeno jeftinim uvoznim grahom. Trgovački su im centri nudili sedam kuna za kilogram, što su odbili jer bi svjesno išli u gubitak.

- Proizvođačka cijena graha nama je iznad 7,50 kuna te nam nije isplativo dati ga nekome badava - odlučan je Damir Fabuš. Proizvodnja graha bila bi, ističu, isplativa kad bi bilo odgovarajućih državnih poticaja i kad bi im se zajamčila cijena i odredila ciljana količina. Tada bi investicija od oko 60 tisuća eura za potrebne rabljene strojeve možda bila isplativa, a ovako se, kažu, previše truda i znoja prolije uzalud.

Autor: Miroslav Kuskunović


Izvori

Jutarnji list


Tagovi

Povrtlarstvo Uzgoj povrća Grah Uvoz Cijena