Pretraga tekstova
Varaždinsko zelje je povrtna kultura dobivena od autohtone čuvane sorte Varaždinski kupus, koja se od sredine prošloga stoljeća proizvodi u varaždinskom kraju.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlametu Marijana Petir uputila je Vytenisu Andriukaitisu, povjereniku za zdravlje i sigurnost hrane, zastupničko pitanje vezano uz prigovor Republike Slovenije na zahtjev Hrvatske za registraciju naziva hrvatskog autohtonog proizvoda Varaždinsko zelje oznakom izvornosti. U svom dopisu Europskoj komisiji podastrla je jasne argumente koji upućuju da je Varaždinsko zelje hrvatsko.
"Varaždinsko zelje je povrtna kultura dobivena od autohtone čuvane sorte Varaždinski kupus koja se tradicionalno proizvodi unutar zemljopisnog područja oko grada Varaždina u Hrvatskoj. Sorta je poznata od sredine prošloga stoljeća, registrirana je 1994. godine na službenom popisu starih čuvanih sorti RH, od 21. srpnja 2011. godine priznata je i kao čuvana sorta na Sortnoj listi RH te je pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, postala dio Sortne liste EU", kazala je Petir.
Međutim, Republika Slovenija je 23. travnja 2012. godine na svoju sortnu listu upisala nove sorte kupusa pod nazivima Varaždinski 2 i Varaždinski 3. Ured EU za zaštitu novih sorti smatra kako ti nazivi nisu primjereni, jer upućuju na vezu s geografskim područjem s kojim nemaju izravne veze te na taj način zbunjuju potrošače.
U odgovoru na postavljeno pitanje zastupnice Petir, povjerenik je utvrdio kako je hrvatska sorta Varaždinski kupus registrirana u Zajedničkom katalogu sorata povrtnih vrsta kao čuvana sorta te da Ured zajednice za biljne sorte, koji je odgovoran za upravljanje sustavom oplemenjivačkih prava na biljnu sortu, može dati savjet o primjerenosti naziva koje predloži država članica. Kako konačnu odluku o nazivu sorte donosi nadležno tijelo države članice, komisija će raspraviti o tom pitanju sa slovenskim i hrvatskim nadležnim tijelima.
"Evidentno je da je Europska komisija postala svjesna problema, nakon argumenata koje smo podastrli te je povjerenik jasno naglasio da će o pitanju Varaždinskoga zelja razgovarati s hrvatskom i slovenskom stranom. Nadam se da će problem zaštite naziva ovog hrvatskog autohtonog proizvoda oznakom izvornosti biti riješen dogovorom obje strane, na zadovoljstvo hrvatskih uzgajivača Varaždinskog zelja", zaključila je naša zastupnica.
Foto: maxsell/bigstock.com
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?