Ne dozvolite patogenima i štetnicima da prezime u vašem plasteniku

Pomoću specifičnih, mikroklimatskih uvjeta koji vladaju u zaštićenom prostoru u kome se najčešće odvija povrtlarska proizvodnja, pruža se mogućnost mnogim patogenima, štetnim insektima i grinjama da uspješno prezime i nastave svoj razvoj tijekom narednog proizvodnog ciklusa.

U plastenicima se najviše uzgajaju paprika, rajčica, krastavac, zelena salata, ali i ostalo povrće, samo u manjoj mjeri. Međutim, proizvodnju ugrožava veliki broj patogena i štetnika koji direktno utječu na prinos i kvalitetu.

Siva trulež, plamenjača i zeleno venuće

Jedna od ekonomski najznačajnijih bolesti u zaštićenom prostoru je siva trulež čiji je uzročnik Botrytis cinerea koji najčešće prezimljava u biljnim ostacima. Razvoju patogena pogoduje visoka relativna vlažnost zraka (preko 90 posto) kao i temperatura veća od 10 stupnjeva. Simptomi koji se mogu javiti nakon ostvarene infekcije uočavaju se na stablu, listovima i plodovima u vidu vodenastih pjega koje kasnije dobivaju pepeljastu prevlaku. Biljka truli, a kod rasada se javlja tipično polijeganje.

Izuzetno otporne spore koje bez problema mogu opstati na foliji ili konstrukciji plastenika, biljnim ostacima, korovskim vrstama ili u zemljištu, karakteristične su za uzročnika bolesti plamenjače rajčice (Phytophtora infestans) koja se redovno javlja u zaštićenom prostoru.

Ovom patogenu također pogoduje visoka relativna vlaga, prohladno vrijeme, ali i prevelika gustoća biljaka u redu koja sprječava isušivanje listova na kojima se zadržava vlaga. Simptomi se javljaju na svim nadzemnim biljnim organima u vidu tamno smeđih pjega koje kasnije obuhvaćaju čitav list, stablo ili plod uzrokujući njihovo sušenje i propadanje.

Gljivice iz roda Verticillium također pripadaju grupi opasnih patogena u zaštićenom prostoru, jer njihov razvoj utječe na blokadu provodnih sustava biljaka, što dovodi do postepenog, zelenog venuća. Ovaj patogen može jako dugo opstati, kako u tlu, tako i u biljnim ostacima, što može predstavljati ozbiljan problem u intenzivnoj plasteničkoj proizvodnji. Slične poteškoće stvaraju i gljive iz roda Fusarium, koje kroz korijenov sustav prodiru u provodno tkivo, izazivajući potpuno uništavanje rasada i drugih biljaka.

Čovjek je taj koji širi bolesti

U onim plastenicima u kojima se ne provodi redovna dezinfekcija i čišćenje, bakterije se brzo, posebice u povoljnim uvjetima, mogu prenamnožiti. Čovjek je jedan od glavnih "krivaca" za njihovo širenje, a one vrlo lako prodiru kroz prirodne otvore kao i rane na biljkama. S obzirom na to da za bolesti izazvane bakterijama nema adekvatnog lijeka, redovna kontrola i upotreba bakrenih preparata, samo su neke od mjera koje je neophodno primijeniti.

Kada je riječ o štetnim insektima, cvjetni štitasti moljac (Trialeurodes vaporariorum) je svakako jedan od najzastupljenijih u zaštićenim prostorima, a gotovo svi razvojni stadiji mogu opstati na korovskim vrstama i biljnim ostacima. Hrani se biljnim sokovima i luči mednu rosu na kojoj se kasnije razvijaju gljivice čađavice. Izuzetno je opasna štetočina koja u povoljnim uvjetima može razviti i preko 10 generacija godišnje.

Lisne uši, također vješto prezimljavaju na korovskim vrstama ili biljnim ostacima u plasteniku i to najčešće u stadiju jaja. Ukoliko se tijekom zime u plasteniku uzgaja neki usjev, a pritom je temperatura nešto viša, lisne uši mogu prezimiti i u aktivnom obliku, kao ličinke ili kao ženke. Hrane se na isti način kao leptirasta uš izazivajući najprije klorozu lisne mase, a u slučaju jačeg napada i potpunu nekrozu.

Višestruku štetu na rajčici, paprici i krastavcu u plasteniku prave i tripsi, od kojih su najpoznatiji kalifornijski trips (Frankliniella occidentalis) i duhanov trips (Thrips tabaci). Osim što ishranom prave direktnu štetu biljkama, prenose i opasne viruse za koje, nažalost, nema lijeka. Prezimljava u zaostalim cvjetovima i drugim biljnim ostacima, u zemljištu, ali i na različitim korovskim vrstama.

Pored spomenutih štetnih insekata, velike probleme u suvremenoj povrćarskoj proizvodnji uzrokuju i grinje od kojih najviše običan crveni pauk (koprivina grinja, Tetranychus urticae). Povoljni mikroklimatski uvjeti, poput visoke temperature, preko 32 stupnja i niske relativne vlage, utječu na njihov ubrzani razvoj i prenamnožavanje. Karakteristični simptomi na biljkama koji se javljaju uslijed isisavanja biljnih sokova su brončanost kao i paučina s donje strane listova.

Kako spriječiti prezimljavanje patogena i štetnika?

Kako bi se spriječilo ili barem smanjilo prezimljavanje patogena i ostalih štetnika u zaštićenom prostoru, neophodno je primijeniti niz određenih mjera od kojih su najvažnije:

• uklanjanje biljnih ostataka, konopa, kolaca, gajbica i ostalog pribora;
• pranje i dezinfekcija alata, folije i konstrukcije;
• dezinfekcija tla;
• postavljanje ljepljivih ploča i redovna kontrola tijekom zimskih mjeseci.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor