Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj zelene salate
  • 02.02.2014. 13:15

Najzaposleniji berači zelene salate

I sada pune ruke posla u dolini Neretve imaju berači zimske zelene salate. Stručnjaci upozoravaju kako izostanak monetarne politike trajno šteti hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji, ruralnom razvoju i seoskom turizmu

  • 2.966
  • 261
  • 0

Konačno je i Dalmacija dobrano zapljusnuta valom zime, reklo bi se, nešto prije no što je priroda oživjela punim proljetnim dahom, koja je pokazala zube, praćena niskim temperaturama te na vrhu Biokova - sv. Juri izmjerena čak 11 stupnjeva Celzijevih ispod ništice, hladnim i ledenim kišama, jakom burom i orkanskim jugom, mrazom i ledenim pokrivačem, snijegom i poledicom na cestama. Ovih dana su snijegom - osim Dinare, Kamešnice i Svilaje - pokrivene i dalmatinsko-primorske planine Biokovo, Rilić, Mosor, Kozjak, a i brdo Visoka južno od alkarskog grada.

Uzgoj zelene salate u plasteniku

Inače, prilično oštra zima je u Dalmaciju došla tek potkraj siječnja i početkom veljače ove godine nakon dugotrajnih iznimno visokih temperatura tijekom prosinca protekle i siječnja ove godine, kakve u tom podneblju, podsjećaju stručnjaci i najstariji stanovnici toga područja, nisu zabilježene više od pola stoljeća, koja je još u prvom naletu prouzročila štete na dalekovodima, voćnjacima, plastenicima, povrtnjacima, farmama, u prometu. Prouzročila je štete i stočarima u brdsko-planinskim predjelima Dalmatinske zagore, no izgleda kako je dobro došlo pčelarima jer im je zaustavila izlazak rojeva pčela iz košnica.

I Dalmacija zapljusnuta valom zime - niskim temperaturama, snijegom, burom

Naime, takve su temperature, poput rano-proljetnih, iz svojih staništa izmamile brojne životinje poput smeđeg medvjeda koji se iz Biokova bio spustio do naselja Zagvozd u Zabiokovlju, iako je u ovo doba godine trebao spavati zimski san. Neki Zagvožđani kažu kako se medvjed prošetao i njihovim mjestom tvrdeći kako su to zaključili po mnogim tragovima njegovih šapa na svježem snijegu. Ivica Buljubašić iz Zagvozda, za kojega mještani vole reći, kako je i najpoznatiji lovac Imotskog kraja i lovni kroničar lovnih zbivanja na tom području, tvrdi da su mladić i djevojka, vozeći se u automobilu, imali gotovo bliski susret s medvjedom. Poručuje kako to nije lovačka priča, nego istinit događaj kakav do sada nije viđen u tom zabiokovskom mjestu niti u dalmatinskom zaobalju.

Proizvodnja zelene salate u plasteniku

Nakon što je medvjed osvijetljen farovima automobila, životinja se uplašila te se odmah dala u bijeg prema bikovskim padinama. Kažu kako se sve odigralo u nekoliko trenutaka. Stručnjaci objašnjavaju kako su i biokovskog smeđeg medvjeda koji je vjerojatno zbunjen klimatskim promjenama, a u potrazi za hranom, izašao iz svog staništa te se zaputio niz sjevernu stranu planine Biokovo do naselja. Zahvaljujući neočekivano oštrom zahlađenju - niskim temperaturama, mrazu, buri, snijegu - medvjed je napustio Zagvozd te se u zimskim uvjetima ponovno vratio u svoj brlog na biokovskoj planini kako bi ondje proveo zimski san i dočekao buđenje i ovogodišnje proljeće.

Zima vratila optimizam poljodjelcima i pršutarima, a medvjede vratila u njihov brlog

Čini se kako je početni val ovogodišnje zime, posebice bura, najviše unio optimizma u poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom pršuta te inog suhog mesa, ne samo u dalmatinskom zaobalju, iako nisu smanjili proračun tamošnjim obiteljima tijekom zagrijavanja svojih stambenih prostora, dok je prvi ovogodišnji snijeg, makar i nije tako izdašan, najviše obradovao djecu. Dakako, zimskim uvjetima su se itekako obradovali vinogradari, ratari, povrtlari, voćari kojima su niske temperature zaustavile (ne)prirodnu vegetaciju gotovo svih poljoprivrednih kultura, posebice pupanje i cvjetanje nekih voćaka u primorju, poput badema. Mnogi u Dalmaciji ističu kako je nesvakidašnje vrijeme potkraj minule i početkom ove godine (sve do 24. siječnja) imalo značajke proljeća s obzirom na visoke temperature i vegetaciju (visoka zelena trava, pšenica, ječam, povrće), te procvjetale voćke (bademe), ne samo u dalmatinskom priobalju i na otocima, nego gdjegdje i u Zagori. Neretvanski poljodjelci su i tada imali pune ruke posla u svojim vrtovima, povrtnjacima, plastenicima, plantažama.

Uzgoj zelene salate puterice

Sve govori kako su i sada, u zimskim uvjetima, najzaposleniji berači u neretvanskim plastenicima režući-parajući zimsku salatu, opremajući ju zatim na tržište diljem Hrvatske. Doznali smo kako je ove godine 50 hektara obradiva zemljišta u dolini Neretve prekriveno najlonom (u plastenicima) gdje bi se do ovogodišnjeg proljeća, prema predviđanjima, trebalo proizvesti najmanje oko 2.000 tona kvalitetne zimske zelene salate - dijelom kristalne, ali i manje količine i puterice. Njihovi vlasnici kažu kako im je nedavno jaki vjetar prilično oštetio plastenike prouzročivši im dodatne štete na objektima.

Najzaposleniji berači zelene zimske salate u plastenicima Neretvanske doline

„Rezanje ili paranje salate u dolini Neretve počelo je nešto prije nego prethodnih godina, odnosno u drugoj polovici prosinca 2013. nakon završetka berbe kasne sorte mandarina. Jematva berbe zelene salate će u našem kraju potrajati do kraja ožujka ove godine, odnosno početka proljeća“, ističu vlasnici plastenika i berači. Ujedno dodaju kako je zimska zelena salata u dolini Neretve, uslijed neočekivano toplog vremena, počela znatno prije brže rasti, nego uobičajenih godina te da su neki povrtlari u svojim plastenicima već posadili novu mladu salatu. Tvrde kako je riječ o kvaliteti proizvoda po EU-standardima, odnosno zanimljivu i korisnu projektu.

Proizvodnja sadnog materijala u plasteniku

Tako je primjerice u plastenicima Gradimira Šešelja, samo za dva dana, ubrano svih 50.000 busova zimske zelene kristalne salate. To je potvrdio sam vlasnik plastenika Gradimir Šešelj ističući kako će ju prodati otkupnom centru po cijeni od dvije kune za svaki stručak odnosno komad. Poljodjelci u Neretvanskoj dolini za Šešelja kažu kao je on jedan od najvećih poljoprivrednih proizvođača u tom kraju, pa tako i zimske zelene salate. Osim proizvodnje različitog povrća, najviše kupušnjače, on uzgaja još i mandarine, i jagode.

Još prije deset godina podigao sam dva plastenika ukupne površine zemljišta oko 5.000 metara četvornih, koje je prije tri godine srušio jaki vjetar. Obnovio sam ih, uloživši dodatna, nepredviđena sredstva“, tvrdi Šešelj dodajući kako je na imanjima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u dolini Neretve sve bilo dobro do ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Njegove su riječi potvrdili i mnogi težaci toga podneblja, koji su tijekom protekle godine na svojim njivama i plantažama uz Neretvu proizveli na tisuće tona povrća i voća.

Tijekom protekle godine u dolini Neretve ubrano oko 80 tisuća tona voća i povrća

Naime prema neslužbenim podacima, u dolini Neretve je tijekom 2013. godine ubrano oko 80 tisuća tona voća i povrća, od čega 5.000 tona kupusa, kelja i cvjetače. Neretljanski poljodjelci ističu kako su minule godine proizveli oko 25.000 tona lubenice i dinje, 40.000 tona mandarine te još oko 2.000 tona klementine. Računaju kako se ostalo voće odnosi na jabuke, šljive, kruške, smokve, jagode, masline, grožđe, naranče, limun te na povrće (krumpir, lubenicu, dinju, zelenu salatu, krastavac, mrkvu, ciklu, patlidžan, rajčicu, tikvicu, kapulu, češnjak, ljutiku, grah (mahune, suho zrno), bob, slanutak, leću), žitarice, što je dosegnulo dodatni zbroj još oko 2.000 tona.

Uzgoj glavatog kupusa u dolini Neretve

Upućeni upozoravaju na činjenicu kako je poguban trend za poljoprivredne proizvođače - stalni pad cijena za njihove proizvode, čemu uglavnom kumuju iznimno loša kupovna moć potrošača i intenzivnija konkurencija iz ostatka Europske unije. Također upozoravaju kako se iz nepoznatih razloga malo govori o precijenjenoj kuni, koja je značajan razlog opadajuće vrijednosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Tvrde kako je stabilna kuna, nakon mirujućeg djelovanja na hrvatsko gospodarstvo poslije ratnih razaranja, poslijeratne obnove i nekontrolirane inflacije, nastavila umrtvljavati našu proizvodnju, a uz to i pojeftinjivati uvoz te poskupljivati izvoz.

Unatoč ogromnoj zaduženosti države, nitko ne smišlja mehanizme devalvacije kune

Konkretno, sjetit ćemo se kako je vrijednost kune u odnosu na bivšu njemačku marku bila postavljena u odnosu 4:1, a kod zamjene marke za euro postavljen je grubi odnos 2:1. Znači, kako je još prije dvadeset godina tečaj kune bio isti ili gotovo isti današnjem, tj. osam kuna za jedan euro. Naime, i bez dublje analize o međuvalutarnim odnosima, samo ćemo primijetiti kako je u međuvremenu vrijednost stambenog prostora udvostručena, baš kao i vozila, te repromaterijala za poljoprivrednu proizvodnju; napose goriva koje je nakon dvadeset godina sada tri puta skuplje. Međutim, ti pomaci u stvarnoj vrijednosti nisu se odrazili na vrijednost hrvatske nacionalne valute“, upozorava Strahimir Filipović, zaključujući:

Neretvanske lubenice

Zbog ogromne zaduženosti fizičkih i pravnih osoba, vezane za strane valute posebice euro, kao i države te njenih satelita na isti način, čini se kako nitko nema hrabrosti, niti smišlja mehanizme kojima bi se devalvirala kuna, pa tako potaknula domaća proizvodnja i izvozna orijentacija. Inače, umjetnim održavanjem stabilnog tečaja kune, u odnosu na euro, uništili smo u posljednjem desetljeću sve šanse za pozitivan pomak naprijed. Dodatak crnim prognozama je depopulacija zemlje. Iseljavanje sela u gradove, pa zatim napuštanje Hrvatske u potrazi za boljom egzistencijom, stvarni su i ogromni izazovi za našu neposrednu budućnost. Ne samo da nam je potrošnja smanjena zbog opadajuće kupovne moći i sve veće nezaposlenosti, nego se i potrošnja u Hrvatskoj znatno smanjuje zato što u njoj živi sve manje ljudi; nažalost i manjim dijelom zbog veće smrtnosti u odnosu na novorođene, ali većim dijelom uslijed iseljavanja u druge zemlje. Ako je istina da je u posljednje dvije godine Hrvatsku napustilo 100.000 ljudi, tada je to izravni udar na potrošnju od najmanje pet-deset posto.“

U zadnje dvije godine Hrvatsku napustilo 100.000 mladih ljudi, uglavnom stručnjaka

Taj naš ugledni stručnjak tvrdi kako je izostanak devalvacije u protekla dva desetljeća, koji je ubrzao propast nepravodobno preustrojenog nacionalnog gospodarstva, ali i ubrzao osiromašenje našeg stanovništva koje je istjerano iz zemlje "trbuhom za kruhom", bitan krivac za našu nezavidnu i srednjoročno nepopravljivu gospodarsku poziciju - ne samo u primarnoj poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, nego i u industriji. Filipović poručuje kako se turistički resursi lijepe hrvatske obale i kontinentalnih krajeva tek trebaju dodatno valorizirati tvrdeći kako 'još nismo dostigli uspjehe koje smo u tom segmentu imali prije Domovinskog rata rata'. Ujedno predlaže i hitne mjere za popravak stanja koje se vjerojatno upravo i provode vladinim pokušajima kontrole javne potrošnje.

Zečena salata na tržnici

Problem je u tome što nisu dovoljne niti sveobuhvatne, odnosno nisu usklađene s djelovanjem Hrvatske narodne banke niti pomicanjem vrijednosti naše nacionalne valute. Vjerojatno bi radikalno rješenje bilo ukidanje HNB-a, jer nijednim svojim potezom u posljednjih 15 godina nije pridonijela boljem životu hrvatskog stanovništva, uključenju njenih deviznih rezervi u državnu riznicu. I paralelno ukidanjem kune i usvajanjem eura, naprečac i bez pristupanja euro-zoni (poput Crne Gore) stvoriti potres kojim bi se revolucionarno promijenili odnosi ponude i potražnje između stranih i domaćih dobara i usluga."

Izostanak aktivno monetarne politike trajno šteti poljodjelstvu i ruralnom turizmu

U protivnom ćemo životarenjem od prodaje nacionalnih resursa rastjerati radno sposobne, osiromašiti umirovljene i stvoriti sve preduvjete za brzu oplodnju stranog kapitala koji će bagatelno zavladati zemljom za koju su tisuće naših ljudi nesebično dali svoj život. Siguran sam kako izostanak aktivno monetarne politike trajno šteti našoj poljoprivrednoj proizvodnji zdrave hrane, ruralnom razvoju i turizmu. Naši ljudi su dokazano uspješni u uređenim pravnim okruženjima razvijenih i manje razvijenih država. Sramotno je što već desetljećima nismo u stanju potvrditi te individualne uspjehe vani, na nacionalnom planu, u domovini kao zajednici marljivih ljudi“, komentira Strahimir Filipović.


Tagovi

Zelena salata Berba Neretva Strahimir Filipović Gradimir Šešelj Lubenice Plastenička proizvodnja Snijeg Ruralni razvoj Ivica Buljubašić Poljoprivredni proizvođači Pršut Puterica Kristalka

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]