Možda će se činiti preambiciozna ova tvrdnja, ali smatram kako smo na primjeru našeg OPG-a, koji je relativno mali, dokazali kako se hrana može uzgojiti još uvijek na zdrav i prirodan način, kaže Andreja Petrović.
"O poljoprivredi smo počeli razmišljati 2008. godine. Tada smo prepoznali ranjivost većine gospodarskih djelatnosti pod globalizacijskim utjecajima. Naša vizija je proizvodnja hrane, ali ne konvencionalnim načinom već zdravim, ekološkim uzgojem za kojeg smatramo kako nije jednostavan, ali je dugoročno sigurno isplativ", priča Andreja Petrović vlasnica istoimenog OPG-a.
Tako su 2011. suprug i ona, nakon trogodišnjeg planiranja, uložili vlastitu ušteđevinu u pokretanje OPG-a. Suprug je naslijedio pola hektara zemlje, a danas imaju 12 ha u OPG-u.
U organizaciju uzgoja bundeva odnosno buče krenuli su na tradicionalan način podijelivši ga u 3 faze: primarna poljoprivredna proizvodnja, prerada i plasman. Ciljeve su, kako kaže Andreja, postavili dohvatljivim i dugoročnim, u suprotnom bi odmah odustali. Mehanizaciju su nabavljali i još uvijek nabavljaju, ali samo onu koju nitko ne posjeduje: kombajn za bundeve, posebne priključke za obradu tla za uzgoj bundeva, stroj za kopanje nasada u redu i između redova, stroj za skupljanje bundeva u redove itd.
Za dio prerade izgradili su liniju za pranje i sušenje koštica, te nekoliko operacija za ispuhivanje, četkanje i biranje koštica. Smisao je kažu imati koštice razvrstane po klasama.
Za preradu i punjenje imaju velike ambicije, no u ovom trenutku kompletiraju pojedine faze, a ostalo se još radi ručno. Skladišnih i prerađivačkih prostora za sada imaju dovoljno, no planiraju izgradnju ozbiljnog pogona kad osjete zrelost. U ovaj posao su krenuli i nastoje ga voditi u granicama održivosti, dakle u razinama blagog godišnjeg rasta.
"Iako se čini kako je buče lako uzgojiti, to uopće nije tako, a osobito ne u ekološkoj proizvodnji. Najveći izazov je riješiti se korova. Sjetva počinje krajem travnja na dobro pripremljenom tlu. Prije sjetve iscrpljujemo korove nekoliko puta, ovisno o godini. Nakon dva do tri tjedna biljka je izišla, vrlo je nježna a korov je surov i žilav te ga je potrebno čim prije uništiti", istaknula je Andreja Petrović.
U ekološkoj proizvodnji korov uništavaju isključivo mehaničkim putem. Između redova traktorskom frezom, a u redu posebnim strojem koji zaobilazi biljku. Na kraju, što kasnije, neizostavno ručnim okopavanjem i čupanjem trave.
Strojno okopavanje vrše strojem koji su uvezli iz Poljske, a namijenjen je za okopavanje oko biljke. Smatraju kako taj stroj predstavlja prekretnicu u njihovom poslu.
Osnovnu gnojidbu i prihranu vrše isključivo ekološkim gnojivima, a poznato je kako buča voli "bogato" humusno tlo. Stroj za okopavanje biljki u redu je bitan i zbog rahlenja tla. Pokazalo se kako bundeva nakon toga puno bolje "diše".
"To je ono što mi možemo učiniti za biljku, a ukoliko je godina dobra i ima dovoljno ujednačenih kišnih i sunčanih dana, prinos može biti dobar", naglašava Andreja Petrović.
Prinos po hektaru bundeva ovisi o brojnim parametrima. Može se reći kako varira od 200 do 1.000 kg suhih nesortiranih koštica po ha. Valja spomenuti 2012. godinu koja je bila ekstremno sušna, a bundeve su bile nešto veće od teniskih loptica, ali svaku su pokupili. Proces održavanja nasada je iznimno težak i intenzivan, zahtijeva reakciju na dnevnoj bazi sve do zatvaranja sklopa (perioda kad se bundeve iz susjednih redova spoje). U tom vremenu jedan dan bez prisutnosti na njivi može uzrokovati loše posljedice.
Na pitanje koji dio Hrvatske ima najbolju buču Andreja Petrović ističe kako je to teško reći. Naglasak bi, kaže. dala na poljoprivrednu proizvodnju bez upotrebe pesticida i umjetnih gnojiva. Misli da taj segment u krajnjem proizvodu ima glavnu vrijednost koja izvana možda nije vidljiva, ali u konačnici daje proizvod u kojem nema pesticida i teških metala. Ljudi sve više postaju svjesni činjenice zagađenja tla tako da prepoznaju vrijednost jednog tako proizvedenog proizvoda.
"Bučino ulje se sve više cijeni. Istaknula bih čisto ekološko bučino ulje koje nema nikakvih dodataka i nije industrijski proizvedeno. Tamnozelene je boje sa zagasito crvenim efektom, ugodnog mirisa i orašastog okusa, dobrodošla je delicija svakog stola. Zahvaljujući bogatstvu nutritivnih ljekovitih svojstava smatra se jednim od najcjenjenijih dodataka hrani. Zbog visoke prisutnosti dobrih masnih kiselina dugotrajnim konzumiranjem ljudi osjete poboljšanje općeg zdravstvenog stanja", priča Andreja Petrović.
S obzirom na današnju dostupnost informacijama, ljudi manje-više znaju da je bučino ulje zdravo i najčešće pozitivno reagiraju na njegov okus. Često puta se Andreji javljaju ljudi i kažu da su im njihovi liječnici preporučili bučino ulje kao lijek za prostatu ili smanjenje kolesterola.
"Možda će se činiti preambiciozna ova tvrdnja, ali smatram kako smo na primjeru našeg OPG-a, koji je relativno mali, dokazali kako se hrana može uzgojiti još uvijek na zdrav i prirodan način. Netko bi rekao kako je to rješenje za spas ove planete, no najvažnije je prepoznati koje kulture i u kojim količinama možemo uzgojiti bez pesticida i umjetnih gnojiva. Dakle, mi smo svakako za ekološki uzgoj, jednostavno si ne možemo zamisliti kako ljudi toliko otrova bacaju na biljke koje kasnije jedu. Priroda nam je omogućila uzgojiti hranu. Hrana nam je potrebna za život i zdravlje pa neka ta hrana bude čim više zdrava", poručuje Andreja Petrović.
Ljudi obično poistovjećuju "domaće" i "ekološko", što naravno nije isto. Osnovna je značajka ekološke proizvodnje proizvesti zdravu hranu i pri tome čuvati plodnost tla, floru i faunu. Ne koristiti umjetna gnojiva i bilo kakva kemijska sredstva.
Ekološka poljoprivredna proizvodnja podliježe sustavnoj kontroli ekološke inspekcije u svim dijelovima proizvodnje Ekološki proizvod nosi oznaku eko proizvoda što daje jamstvo krajnjem kupcu - potrošaču da su u proizvodnji poštivana sva pravila eko proizvodnje.
Na pitanje koji je najbrži put do nastanka zdravih buča Andreja Petrović kaže: "Nema bržeg puta, korak po korak u skladu s prirodnim ..."
Foto: Arhiva OPG-a Andreja Petrović
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica