• Krumpir
  • 09.04.2013.

Na Biokovu u tijeku akcija "Sadimo 1000 iznad 1000"

U tijeku je hvale vrijedna akcija Parka prirode Biokovo "Zasadimo 1000 iznad 1000". Uslijed naglašenijeg interesa poljodjelaca, ove je godine vlasnicima oplemenjenih dolaca i vrtača na Biokovu podijeljeno 2000 kilograma sjemenskog krumpira čija je sadnja pri kraju

  • 1.844
  • 168
  • 0

I ove je godine nastavljena sadnja sjemenskog krumpira u ponovno obrađenim, ali i iskrčenim, desetljećima napuštenim dolcima i vrtačama na Biokovu tisuću metara nad morem. Riječ je o hvale vrijednoj akciji Ustanove Parka prirode 'Biokovo' pod nazivom 'Zasadimo 1000 iznad 1000' koja se drugi put zaredom provodi na toj planini kako je počela 2012. Sve govori kako će ta plemenita akcija postati i tradicionalnom i tim više što se ove godine dragovoljno javilo znatno više zainteresiranih poljodjelaca nego lani, odnosno vlasnika obiteljskih njiva, malih obradivih površina koje izgledaju poput oaza u ljutom dalmatinskom kršu. Imah ih čak i iznad 1400 metara nadmorske visine pa se neke od njih nalaze gotovo pod samim vrhovima primorske planine, koja predstavlja izazov za posjetitelje gotovo tijekom cijele godine uglavnom zbog izdašne i raznovrsne flore i faune.

Izdašna flora i fauna Biokova privlačna za sve posjetitelje, turiste

Jer, Biokovo je najizdašnija hrvatska planina koja na svoje površine i u svoje dubine privlači pozornost svjetskih ljubitelja prirode - planinare, alpiniste, jamare, špiljare, penjače, bicikliste, trkače, šetače, rekreativace, istraživače, izviđače, vikendaše, botaničare i berače ljekovita bilja... kako bi se uvjerili u raznolikost i izdašnost šuma poput jela, borova, autohtonog dalmatinskog crnog bora, dakako i planinske faune, kao što su poskoci, divokoze (simbol Biokova), mufloni, divlje svinje, šišmiši, puhovi, vukovi, medvjedi, lisice, kune, suri orao, orao; biokovske jame poput Amfore te Kukići-Radići i poznate jame ledenice. Potonje su jame zanimljive i zato što se iz njih sve do prije nekih 40-ak godina vadio led i prodavao težacima ribarima, čak i makarskim restoranima odnosno hotelima na Makarskoj rivijeri i okolici dok još nije bilo ledomata i odgovarajućih hladnjača.

Poznavatelji Biokova, primorske planine nebrojenih ćudi i rijetko takve ne samo na Mediteranu, teško mogu zamisliti kako je prije nekih pet desetljeća svaka obradiva škrapa odnosno dolac i vrtača, laz i lastva, imala svoga vlasnika. Podsjećaju i na činjenicu kako je riječ o planini iznimno škrte plodne zemlje i vode na površini, koja ne nudi ni sigurnu vegetaciju ratarskim i povrtlarskim kulturama u dolcima i vrtačama, uglavnom zbog iznimno strmih obronaka, jakih vjetrova i kišnih pljuskova koji sobom odnose i ono malo zemlje crnice iz krčevina. Dobro znaju kako priroda tu nije milostiva prema marljivim težacima koji su teškim batovima i čekićima razbijali kamenje i metalnim motikama 'kljunama' kamenitom biokovskom krajoliku otimali škrtu zemlju kako bi mogli osigurati život poljoprivrednim kulturama u planini visoko iznad mora. Tako su radili preci sadašnjih potomaka, vlasnika njivica na Biokovu, ali kojima se ipak čini kako su danas ipak zapuhali neki novi vjetrovi, vraćajući se na svoje dolce i vrtače kako bi ih kultivirali te učinili bližima svojoj djeci, posjetiteljima i konzumentima.

Obrađeni dolci i vrtače na Biokovu poput oaza u kršu

Najstariji stanovnici Zaboiokovlja i Podbiokovlja, dakako i pamtljivi stogodišnjaci, te mlađi žitelji toga podneblja, rado ističu kako su nekoć dolci i vrtače na Biokovu i Riliću bili gotovo puni poljodjelskih kultura, uglavnom povrća (krumpira, kupusa, tikava...), dakako i žitarica (pšenice, raži, ječma). Tvrde kako su tim proizvodima, osim prehranjivanja obitelji vlasnika u Zabiokovlju i na Makarskoj rivijeri, vlasnici opskrbljivali i ugostiteljske objekte. Svi naglašavaju značenje poticanja lokalnog stanovništva na bavljenje tradicionalnom poljoprivredom, dakako i njihova povratka na seljačku proizvodnju, zahvaljujući prvenstveno Javnoj ustanovi Park prirode 'Biokovo' koja je to omogućila nastavljajući sadnju sjemenskog krumpira. Edukator i informator prof. Slave Jakša i glavni nadzornik iz Javne ustanove Park prirode 'Biokovo' ističu kako su tijekom ove godine odlučili zasaditi najmanje 2000 kilograma sjemenskog krumpira, dakle dvostruko više nego 2012. Razlog je što je duplo više zainteresiranih poljoprivrednika, njih 40 vlasnika dolaca i vrtača, te svakom od njih je besplatno dodijeljeno po 25 kilograma sjemenskoga krumpira.

«Sadnjom sjemenskog krumpira u vrtačama i dolcima vlasnika na Biokovu iznad 1000 metara nadmorske visine želimo poticati tradicionalnu poljoprivrednu (povrtlarsku) kulturu, proizvodnju na ekološkim osnovama na najvećoj nadmorskoj visini planine u Hrvatskoj. Ove godine smo podijelili više kilograma sjemenskog krumpira zato što nam se, za razliku na 212., javilo puno više zainteresiranih poljoprivrednika s područja Grada Makarske i okolice, radi sadnje tog krumpira i proizvodnje eko-hrane. Meni je jako drago da se to događa što znači kako su ljudi zainteresirani za povratak nečemu što je ipak polako bilo zaboravljeno, te što se vraćaju tradiciji, znači načinu života kakav je nekada bio na tom području, tim više što se istodobno bave turizmom. Razvoj poljoprivrede u nekom većem obujmu na toj primorskoj planini još uvijek nije moguć. Ali je u manjem kvalitetnom obujmu itekako uspješan, primjerice ciljana sadnja sjemenskog krumpira, a to pokazuju i prinosi te povrtlarske kulture. Budući naraštaji bi ga mogli iskoristiti kao proizvod koji će gosti moći uživati i kao dio turističke ponude ne samo na Makarskom primorju», ocjenjuju prof. Slave Jakša i glavni nadzornik Stipe Srzić.

Težaci će ove godine u biokovskim vrtačama zasaditi 2000 kg sjemenskog krumpira

Jedan od vlasnika parcele u jednom od dolaca odnosno vrtača na toj planini odnosno u Parku prirode 'Biokovo', Mario Mendeš svoju njivu redovito obrađuje više od četiri desetljeća. Voli reći kako je to rezultat snage njegove ljubavi, i ljubavi njegove obitelji, ne samo prema poljoprivredi, vlasništvu i oplemenjivanju nekretnina, planini i prirodi, dakako i tradiciji.

«Svi ljudi, vlasnici parcela na Biokovu, svoje njive u vrtačama i dolcima na ovoj našoj planini obrađuju iz ljubavi prema svojim starima, poljoprivredi, planini, kako ne bi zaboravili tradiciju. Tako radi oko 99 posto vlasnika njiva i svi to čine samo iz ljubavi. Kad bih ja sada izračunao koliko ukupno potrošim oko proizvodnje sjemenskog krumpira na svojoj njivi na Biokovu, mogao bih kupiti znatno jeftiniji plod na tržnici u Makarskoj, na zagrebačkom Dolcu, u Splitu... Ali to nije to! Jer, ja i moja žena to volimo, ne računajući trošak, nego radimo iz zadovoljstva. To nije samo proizvodnja krumpira u obrađenim dolcima, u kojima mogu odlično uspijevati i druge povrtlarske kulture uz dovoljne količine vode za zalijevanje, poput kupusa (raštika, glavati kupus), mrkve, kapule, luka, čak i paprika, rajčica, tikava, pa svih vrsta zelene salate; bob, grah, slanutak, blitva, špinat. Imamo puno štete zbog napada divljih svinja koje su se prije 20 godina nastanile na Biokovu. Zato smo morali uložiti dodatni napor kako bismo morali ograditi obradive parcele», priča Mario Mendeš.

U obrađenim dolcima na Biokovima uspijevaju sve vrste povrća

Rado nam govori kako su se jesenas baš do njegove njive na Biokovu uspele skupine stranih gostiju, uglavnom njemačkih turista te su gledali kako Mendeš s obitelji vadi iz zemlje krumpir, diveći se svemu tome, ujedno i čudeći se na koji način makarski težaci ručno obrađuju zemlju u dolcima visoko čak nad 1400 metara nadmorske visine proizvodeći povrće. Pitali su kako se taj posao ne može raditi frezom, malim traktorom, no dobili su objašnjenje kako se njive na toj planini obrađuju samo ručno.

«Moje njive u dolcima na Biokovu, koje obrađujem od 1970. godine, su na visini oko 1400 metara nad morem. Zapravo, moja parcela u vrtači je na najvišoj nadmorskoj visini od svih njiva koje se trenutno obrađuju na toj planini. Mnogi su vlasnici svoje njive u dolcima počeli obrađivati prije 10-ak godina. Svi to vole raditi kao i ja sa svojom obitelji, ali ne znamo koju korist imamo od toga. Vjerujemo kako je Javna ustanova Parka prirode 'Biokovo' itekako postigla cilj kad je još prije godinu dana pokrenula hvale vrijednu akciju 'Zasadimo 1000 iznad 1000', i radi promocije toga projekta. Jer, što će i Park prirode 'Biokovo' ako nema ljudi na toj planini dok ju posjećuju turisti, diveći se malim živopisnim zelenim oazama u dalmatinskom kršu, dok ih gledaju, i dok uživaju promatrajući more, priobalje i srednjodalmatinske otoke. Sve snimaju i kadrove slikovitog krajolika Biokova nose u svijet, pripovijedajući svojima, prijateljima i poznanicima o ovoj našoj prekrasnoj planini i ljudima, njenu okuženju, kako obrađuju svoje napuštene njive u ljutom kršu - dolcima i vrtačama», objašnjava Mario Mendeš.

Hvale vrijedna akcija Parka priroda Biokovo 'Zasadimo 1000 iznad 1000'

Dodaje kako ima dva sina koji na Biokovo dolaze samo kad im roditelji vade krumpir. Kažu kako bi im sinovi češće dolazili na planinu da nisu dvokratno zaposleni. «Biokovo ih ne privlači na taj način, no ja i moja žena ćemo na planinu odlaziti i obrađivati zemlju u dolcima dok budemo mogli. Povrće, posebno krumpiri, bi ovdje bolje rađalo kad pala samo jedna ljetna kiša, do 15. srpnja. Bez obzira na to, ja i moja žena pjevamo i radujemo se dok kopamo njivu, sadimo krumpir, okopajemo i vadimo krumpiri zemlje. Njegova je najveća vrijednost što se on ubraja u eko-hranu i nikako se ne može usporediti s onim krumpirom koji se kupi u prodavaonici ili na tržnici. Inozemni turisti vole doći na teren, uspeti se na Biokovo i kupiti ovaj planinski krumpir, brati prirodne plodove, što osobito čine Nijemci. U tome svi uživaju, zadovoljni su. Kad to ne bi vidjeli, nikako ne bi mogli vjerovati da krumpir može uspijevati na Biokovu, na visini od 1400 metara nad morem. Uz to, kad vide kamene kućice na našoj planini te vlasnici obnavljaju desetljećima napuštene dolce i vrtače. Dakako, kad vide ljude u tom ambijentu, svi se nekako drukčije osjećaju», tvrdi Mendeš.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Sadnja sjemsnkog krumpira Poljoprivredna proizvodnja Biokovo