Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu

"Voda je srce moje farme", kaže Roger Lindroos (58), pokazujući na svoja jezero i polja u mjestu Parainen, u jugozapadnom dijelu Finske. On je u poljoprivredi od 1987. godine, a vizionarski potez povukao je 1990. kada je posadio prvi nasad mladog krumpira. Danas, sa suprugom koja vodi administraciju i tri kćeri, vodi agrobiznis koji se proteže na više od 500 hektara - 100 ha vlastite zemlje, 40 ha oranica + 60 ha šume, te dodatnih 400 ha koje renta od susjednih farmi.

Za Rogera nema dileme o važnosti onoga što radi: "Imamo drugi najbolji posao na svijetu – prvi su doktori, a onda mi poljoprivrednici", kazuje

Od njive do glavnog grada u 24 sata

Iako njegova farma Nulto proizvodi žitarice, uljarice i grahorice, oni se bave i uzgojem malina te riječnih rakova u vlastitom jezeru, no mladi krumpir je jezgra njihova poslovanja.

Posjetili smo ih baš tijekom vađenja.

Uzgajaju ga na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. U jeku sezone, ovi gomolji rastu nevjerojatnom brzinom od 10% na dan, priča Roger, a ovogodišnja cijena od 2 eura po kilogramu jamči dobru sezonu. Na farmi uzgajaju sorte Timo, Siikli, Jussi i Annabelle.

Logistika je optimizirana da kupcima osiguraju najveću kvalitetu. "Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju na pripremi za dućane", kazuje.

Marijo Batur planira unaprijed i vadi mladi krumpir dvaput u godini

Većina uroda ide veletrgovcima koji krumpir distribuiraju diljem Finske, dok se dio najsvježijeg uroda prodaje lokalno, na samoposlužnom punktu u samom Parainenu.

Ledeni oklop spašava urod

Uzgoj počinje u ožujku, a najveći izazov predstavlja vrijeme. Roger se svake godine suočava s istom dvojbom: kada krenuti sa sadnjom, do kada čekati zatopljenje? Krumpir se stoga pokriva posebnim folijama, no tu leži novi rizik – ispod njih temperatura može i prebrzo porasti. Ipak, najveći neprijatelj su noćni mrazevi koji prijete čak i u lipnju. Roger koristi kontinuirano navodnjavanje površine tijekom ledenih noći kao tehniku obrane.

Kada se voda na tkanini smrzne, oslobađa se latentna toplina koja štiti nježne mladice ispod nje. Ujutro prekrivač može biti pod debelim slojem leda, ali krumpir ostaje netaknut.

Radnici kao članovi obitelji

"Najvažnije je imati dobre ljude, uz strojeve dakako", ističe Roger. Uz obitelj, ključni dio tima čine radnice iz istočne Europe – dvije Ukrajinke koje su tu cijele godine i jedna Bjeloruskinja s tromjesečnom dozvolom boravka.

Njihovi radnici za tri mjeseca zarade 7.000 eura neto, a osigurani su im smještaj i hrana. "Tretiramo ih kao da su članovi obitelji i oni to cijene. Jedino im nisam dao svoju kreditnu karticu za šoping", šali se Roger.

Nakon što u rujnu završi sezona berbi i žetvi, posao ne prestaje. Ekipa tada prelazi na čišćenje kanalske mreže, pripremu drva za zimu, remont strojeva i druge poslove.

Obiteljska su firma, ali organizani kao tvrtka. Posla ne nedostaje.

Problem s rentom i održivosti

Iako je zadovoljan s rezultatima, Roger upozorava na dugoročnu neodrživost ovdešnjeg tržišta najma. Zemlju zakupljuje po cijeni od 300 eura za hektar, dodajući da poljoprivrednici danas ne mogu plaćati više jer su opće cijene proizvoda niske. Međutim, to stvara novi problem: “Rentijeri s tim novcem neće moći održavati imanja, stare drvene kuće i ceste. To dugoročno nije održivo.”

Mladi krumpir kao delicija

Mladi krumpir ima važan status u Finskoj kuhinji. Vrhunac sezone je krajem lipnja kada uživaju u krumpirima kuhanim u ljusci, posluženim s maslacem i haringom.

Brojevi

~ 800 hektara pod mladim krumpirom

~ 10 milijuna kilograma je godišnji urod mladog krumpira

Pogled u budućnost

Misli Roger da će voda zbog klimatskih promjena postati problem svuda u svijetu, no ima optimističnan scenarij za svoju zemlju: "Zagrijavanjem planete, možda će upravo Finska postati nova žitnica Europe."