Mjere u zaštiti korjenastog povrća

Od posljednje preporuke za zaštitu korjenastog povrća proteklo je 3 tjedna. U spomenutom smo razdoblju zabilježili vrlo vruće dana (16. - 22. lipnja 2013.), a naknadno su u dva navrata zabilježene značajne oborine (23. - 24.6., te 6. - 7.7. 2013.), pri čemu je na lokalitetima uz rijeku Dravu (Orehovica, Vularija, Totovec, Kuršanec) palo više od 90 mm kiše. Pritom bilježimo vrlo povoljne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti iz skupine pjegavosti i paleži lišća korijenastog povrća, poglavito mrkve, peršina i celera korjenaša.

Rana i jača pojava bolesti lišća korijenastog povrća značajno umanjuje prinose, a već slabija pojava lisne pjegavosti celera onemogućuje prodaju lišća kao začinske namirnice. Ove su bolesti u jačoj mjeri zabilježene na međimurskim poljima tijekom posljednjih 10-tak godina, a održavaju se na zaraženim i zaostalim biljnim ostacima u polju, odnosno moguć je prijenos i zaraženim sjemenom. Razvoju bolesti pogoduje noćno vlaženje lišća oborinama ili jutarnjom rosom i topli dani s temperaturama 25 ili više ºC.

Prva pojava paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) je zabilježena krajem mjeseca lipnja 2013. U našoj su zemlji do sredine 2011. protiv navedene bolesti vrlo učinkoviti i registrirani pripravci na osnovi azokistrobina (Quadris SC u količini 1,0 lit./ha uz propisanu karencu 14 dana), te kombinacija piraklostrobina & boskalida (Signum DF u količini 0,75-1,0 kg, uz propisnu karencu 14 dana). Navedeni su pripravci dopušteni u integriranoj proizvodnji mrkve.

Ipak, temeljem naputka o proširenju primjene sredstvima za zaštitu bilja na male kulture i male namjere nadležno Ministarstvo poljoprivrede je Rješenjima od 30. lipnja do 29. studenog 2011. godine dopustilo u usjevima mrkve, celere i peršina koristiti organske fungicida navedene u Tablici 1., Tablici 2. i Tablici 3.

Tablica 1. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u mrkvi od sredine 2011. godine:

Tablica 2. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u celeru od sredine 2011. godine:

Tablica 3. Proširenje dozvole sredstvima za zaštitu bilja u peršinu od sredine 2011. godine:

U Tablici 2. navedeni su pripravci za zaštitu celera korijenaša (Septoria apii, Cercospora apii), a u Tablici 3. su navedeni pripravci kojima je moguće zaštititi usjeve peršina (Septoria petroselinii, Erysiphe spp.).

Usjeve celera korijenaša s porastom dnevnih temperatura ovog tjedna ponovno kontrolirati na moguću prvu pojavu koprivine grinje (Tetranychus urticae). Brzo umnažanje ovog nametnika moguće je u vrlo vrućim ljetnim danima.

Jaču i raniju pojavu crne paleži lišća mrkve (Alternaria dauci) očekujemo na lokalitetima blizu rijeke Drave i Mure, odnosno na poljima gdje se često uzgaja mrkva. Također, jaču pojavu crne paleži lišća očekujemo na usjevima mrkve koji se planiraju vaditi u jesenskim rokovima i skladištiti tijekom zime (naročito ako se takva mrkva sije u kasno-proljetnom ili rano-ljetnom razdoblju uz polja rane mrkve), dok na poljima gdje se planira mrkva vaditi kao mladi usjev uglavnom nije potrebna zaštita protiv ove bolesti! Isto vrijedi za usjeve peršina i celera korijenaša. Utrošiti barem 350 litara škropiva/ha.

Autor: mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr. Foto: RGBStock.com