Ministar Vlajčić saslušao proizvođače: Domaće povrće ne smije biti paravan za uvoz

Nakon nedavnog mirnog prosvjeda u Rogovcu, u Viroviticu je sa suradnicima stigao ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Vlajčić gdje se sastao s predstavnicima Udruge podravskih proizvođača povrća.

O padu otkupnih cijena, sve većim troškovima proizvodnje, nedostatku radnika i konkurenciji jeftinijih uvoznih proizvoda, govorio je predsjednik Udruge Matija Erhatić te članovi njezina Upravnog odbora Marija Komar i Mario Čajkulić.

Istakli su kako je podravski kraj jedno od rijetkih područja u Hrvatskoj gdje se mladi i dalje ozbiljno bave proizvodnjom povrća. Očekuju, poručili su, da nadležne službe najprije kontroliraju kvalitetu uvozne robe.

Marija Komar je naglasila kako su povrtlari paravan otkupljivačima koji su uvoznici iz trećih zemalja i koji manipuliraju domaćim lotovima i deklaracijama. "Želimo da se izmijene zakoni kako bi se prepoznao domaći proizvod i da imamo svoju ambalažu po kojoj će se razlikovati od uvozne robe“, rekla je.

Traže poštene tržišne uvjete i jasno označavanje uvozne robe

Mario Čajkulić je kazao kako proizvođači ne traže zabranu uvoza, nego poštenije tržišne uvjete. "Želimo da kupac jasno vidi što je hrvatska, a što uvozna roba i da sam odluči što će kupiti. Uspoređujemo se s cijenama uvozne robe iz trećih zemalja, dok su naši troškovi proizvodnje i zaštite znatno veći“, naglasio je.

Razgovor je bio usmjeren na položaj domaćih proizvođača na tržištu te na konkretne mjere kojima država može pridonijeti njihovoj većoj konkurentnosti. Ministar je poručio da proizvodi iz uvoza moraju podlijegati jednakim pravilima kao i hrvatska roba, osobito kada je riječ o kvaliteti, zdravstvenoj ispravnosti, označavanju, podrijetlu i sljedivosti.

Prosvjed proizvođača: Država šuti dok jeftini uvoz uništava domaće povrtlare

Iako Ministarstvo nema ovlasti određivati otkupne ili maloprodajne cijene, naglasio je da će reagirati svaki put kada postoji sumnja u kršenje propisa ili primjenu nepoštenih tržišnih praksi. Posebno je upozorio da se domaće proizvođače ne smije koristiti kao pokriće za plasman uvozne robe.

"Vlada će podržati zahtjeve proizvođača prema Državnom inspektoratu i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja te tražiti njihovo brzo postupanje. Želimo tržište na kojem za sve vrijede jednaka pravila, a domaćim proizvođačima nastavit ćemo pomagati ulaganjima i mjerama potpore. Potrošač mora jasno vidjeti gdje je proizvod nastao kako bi mogao svjesno izabrati hrvatsku i kvalitetnu hranu“, poručio je.

Dodao je kako hrvatski poljoprivrednici svojim radom ne osiguravaju samo opskrbu domaćeg tržišta, nego izravno pridonose prehrambenoj sigurnosti zemlje.

Svaka šesta kontrola otkrila nepravilnosti

Sudionici sastanka upoznati su i s rezultatima nadzora tržišta voća i povrća. Tijekom prvih šest mjeseci 2026. godine obavljena su 553 nadzora, a nepravilnosti su zabilježene u 91 slučaju.

Inspektori su pregledali ukupno 1.533 partije voća i povrća. Propisanim tržišnim standardima nisu odgovarale 233 partije, pri čemu su se utvrđeni nedostaci najčešće odnosili na nepravilno označavanje, nemogućnost dokazivanja sljedivosti te neispunjavanje minimalnih zahtjeva kvalitete.

Istodobno je pojašnjeno da inspekcijske službe mogu provjeravati zakonitost prodaje, točnost deklaracija i vjerodostojnost navedenog podrijetla proizvoda. Međutim, proizvod koji zadovoljava sve zakonske uvjete ne može biti uklonjen s tržišta samo zato što se prodaje po nižoj cijeni.

Zajednički nastup kao odgovor na tržišne pritiske

Jedna od središnjih tema bila je potreba snažnijeg povezivanja poljoprivrednika. Udruženi proizvođači mogu pregovarati s trgovačkim lancima iz povoljnijeg položaja, usklađivati količine i rokove proizvodnje te zajednički ulagati u pakirnice, skladišta, hladnjače i preradbene kapacitete.

Takav način organizacije istodobno olakšava stvaranje prepoznatljivih domaćih brendova i omogućuje stabilniju opskrbu tržišta većim količinama proizvoda ujednačene kvalitete.

Na sastanku su predstavljeni i programi financiranja dostupni povrćarima. Među njima su proizvodno vezana plaćanja za prvih 20 hektara, potpore za ekološku proizvodnju te sredstva iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike.

Financijska potpora može se koristiti za modernizaciju proizvodnje, gradnju plastenika i staklenika, uvođenje sustava navodnjavanja, razvoj skladišnih i rashladnih kapaciteta te ulaganja u preradu. Dostupni su i financijski instrumenti s povoljnijim uvjetima kreditiranja, uključujući mogućnost otpisa dijela glavnice zajma. Za osiguranje poljoprivredne proizvodnje moguće je ostvariti sufinanciranje do 70 posto premije.

Vlajčić je ocijenio da se dugoročno održiv sektor povrćarstva ne može izgraditi bez povećanja proizvodnje, boljeg povezivanja proizvođača te razvoja skladištenja i prerade. “Iskustvo s terena pokazuje da hrvatski potrošači žele domaće proizvode. Na institucijama je da proizvođačima olakšaju put do tržišta i pomognu da njihov proizvod dođe do kupca“, zaključio je ministar.

Na sastanku su uz ministra bili državni tajnik Marinko Beljo, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Željka Gudelj-Velaga te ravnatelj Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Mladen Fruk.

Ministar je objavio i video o samom posjetu:

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor