Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?

Mikrozelenje, koje se često naziva i mikrogreens ili mikrobilje, odnosi se na mlade izdanke biljaka koji se konzumiraju u vrlo ranoj fazi rasta.

"To nisu klice, one su raniji stadij. Možemo reći da je mikrozelenje prijelaz između klica i baby leaf povrća, odnosno faza kada biljka razvije prvi pravi list", pojašnjava dr.sc. Boris Ravnjak s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

Ono što ovu proizvodnju čini posebno zanimljivom jest njezina brzina. Ovisno o vrsti, ono je spremno za berbu već nakon sedam do dvadeset dana od sjetve, što ga čini izuzetno atraktivnim.

Širok izbor biljnih vrsta za uzgoj

Uz kratko vrijeme uzgoja, mikrozelenje se ističe i iznimnom nutritivnom vrijednošću. Ravnjak naglašava kako su istraživanja pokazala da može sadržavati višestruko veće količine korisnih tvari u odnosu na potpuno razvijene biljke. Prema njegovim riječima, ono može imati i do 40 puta više vitamina i minerala, a bogato je i antioksidansima te aminokiselinama.

"Ono doprinosi jačanju imunološkog sustava i pomaže u čišćenju organizma", dodaje, naglašavajući njegovu važnost u svakodnevnoj prehrani i sve veću prisutnost na tržištu zdrave hrane.

U proizvodnji može se koristiti velik broj biljnih vrsta, pri čemu dominiraju povrtlarske kulture. Ravnjak objašnjava da su posebno popularne grahorice poput graška i graha, zatim kupusnjače, kao i blitva i cikla.

Osim njih, često se uzgaja i pšenična trava, dok suncokret izdvaja kao jedan od najukusnijih izbora. U uzgoju se mogu koristiti i aromatične biljke poput bosiljk.

Uzgoj dostupan i početnicima

Jedna od najvećih prednosti mikrozelenja jest njegova jednostavnost uzgoja. Može se proizvoditi u zatvorenim prostorima, uz prozor ili u kontroliranim uvjetima poput klima komora.

Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte našeg stručnjaka u komentarima ili na mail: isavjeti@agroklub.com

"Uzgoj je vrlo jednostavan i teško je pogriješiti, ali postoje određene smjernice koje pomažu da se izbjegnu početničke pogreške", napominje Ravnjak.

Potrebno je koristiti plitke posude ili kontejnere, pri čemu njihov oblik nije presudan, ali je važno da imaju otvore za odvod viška vode. Supstrat bi trebao biti dubine dva do četiri centimetra, a posebnu pažnju treba posvetiti odabiru sjemena.

"Ključno je koristiti netretirano, po mogućnosti certificirano sjeme, kako bi se izbjegao unos kemikalija u proizvodnju", naglašava Ravnjak.

Iako postoje alternative poput celuloznih niti, kokosovih vlakana ili vermikulita, ističe da je klasični supstrat i dalje najbolji izbor za većinu proizvođača.

Pažnja kod sjetve i zalijevanja

Kod same sjetve važno je postići pravilnu gustoću. Sjeme treba biti raspoređeno dovoljno gusto da se maksimalno iskoristi prostor, ali ne previše kako bi biljke imale uvjete za nesmetan razvoj. Preporučuje se da površina bude popunjena otprilike 70 posto.

Posebno osjetljiva faza je zalijevanje, gdje se često rade pogreške. "Ako koristite jak mlaz vode, možete poremetiti sjeme i time ugroziti klijanje", upozorava Ravnjak. Zbog toga savjetuje nježno zalijevanje, primjerice pomoću prskalica ili manjih raspršivača.

Nakon sjetve, sjeme je potrebno lagano pritisnuti, a u prvim danima može se držati i u mraku, najčešće tri do pet dana, kako bi se potaknulo ravnomjerno klijanje. Nakon nicanja biljke se premještaju na svjetlost.

Za uspješan uzgoj mikrozelenja ključni su svjetlost, temperatura i ventilacija. Biljkama je potrebno osigurati najmanje 12 sati svjetlosti dnevno, bez obzira radi li se o prirodnom ili umjetnom izvoru. Temperatura bi se trebala kretati oko 20°C, uz manja odstupanja.

Ventilacija je također izuzetno važna jer, kako upozorava Ravnjak, kombinacija prekomjernog zalijevanja i slabog strujanja zraka može dovesti do pojave plijesni, što može uništiti cijeli usjev.

Berba i čuvanje

Mikrozelenje je spremno za berbu kada dosegne visinu od pet do deset centimetara. Tada se jednostavno reže škarama ili nožem. Važno je naglasiti da biljke nakon rezanja više ne rastu. "Kada se jednom odrežu, to je kraj i nema ponovnog rasta", ističe Ravnjak, dodajući kako se isti supstrat ne bi trebao ponovno koristiti zbog povećanog rizika od razvoja plijesni.

"Nakon berbe, ono se može čuvati u hladnjaku od tri do sedam dana, pri čemu zadržava svoju svježinu i nutritivna svojstva", zaključuje naš sugovornik.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.