Martinov eko češnjak naziv je sve traženijeg češnjaka s istoimenog OPG-a Čerkez iz Ježdovca kraj Lučkog. Proizvode osim svježeg domaćeg ozimog i sušeni češnjak u prahu i granulama ali i grah te ječam i raž.
Francuzi ga koriste za pripremu toplih umaka, Talijani od njega rade delikatesne šalše i slična jela, Indijci ga koriste uz začinski curry, a Hrvati najčešće za spravljanje suhomesnatih proizvoda, nemalo kobasica češnjovki. Riječ je naravno o češnjaku. Ljekovitoj biljci koju mnogi ne ljube zbog karakterističnog joj mirisa ali zato kao dodatak, češnjak jelima uvelike poboljšava okus. Spada u porodicu ljiljana a uzgajali su ga još drevni Egipćani, Kinezi i drugi drevni narodi koji su ga povezivali s vječnim životom.
Ne čudi, jer osim eteričnog ulja koje sadrži sumpor, češnjakove su nutritivne tvari i vitamin C, dušične supstance, bogat je on i fosforom, vitaminom B6, manganom i dr. Upravo je ljekovitost i ljubav prema toj biljci bio jedan od razloga zašto je na OPG-u Martina Čerkeza iz Ježdovca kraj Lučkog u Zagrebačkoj županiji, zaživio ekološki uzgoj češnjaka.
Kako svježeg tako i sušenog mljevenog u prah odnosno u granulama. Na oko 6 hekatara svoje i zemlje u zakupu ta obitelj uzgaja domaći ozimi češnjak ali i grah trešnjevac, zelenček, te raž i ječam koje prodaju kao sirovinu po mlinovima. Gospodarstvo postoji od 2013. godine a Martin Čerkez po struci fizioterapeut, u poljoprivredu je kaže ušao jer valjalo mu je proširiti znanja, pa on kao i obitelj mu, živi samo od uzgoja češnjaka i rada na poljoprivredi.
U ekološkoj proizvodnji nemalo moraju poštivati i plodored pa se uzgoj češnjaka na istoj zemlji kod njih "događa" svake četvrte godine. U međuvremenu tlo obogaćuju zelenom gnojidbom koja zemlji daje potrebne hranjive tvari, jer ne koriste u eko poljoprivredi MPK gnojiva i slične preparate. Zato tlo hrane djetelinom i lucernom. Zemlja na kojoj uzgajamo češnjak, kaže gospodin Čerkez, je "porozna, pjeskovita i ne zadržava vlagu" što odgovara češnjaku. U blizini im je i rijeka Sava pa je i to razlog takvoj strukturi tla, a čak i kada su jače kiše, češnjak dobiva vlagu i zbog propusnosti i ocjeditosti - ne pliva u vodi.
Održavaju tzv. četveropoljni plodored što zahtjeva ekološka proizvodnja pa onda rotiraju spomenute kulture. O tome koliko se po hektaru dobiva češnjaka, radišni Ježdovčanin kaže kako je zahvalan omjer 1:5, tj. na 100 kilograma sjemena 500 kilograma češnjaka. U konvencionalnom uzgoju je drukčije, kaže nam nositelj gospodarstva na kojem se svježi češnjak prodaje po 70 kuna za kilogram, a riječ je o jesenskoj sorti koja razvija cvjetnu stapku sa sjemenom odnosno cvijetom. Češnjak je prošaran ljubičastim crticama, pun je eteričnih ulja, ljuska mu je kompaktna i priljubljena uz češnjeve. Teže se ljušti i jačeg je okusa od onog uvoznog kojeg ima najviše po trgovačkim lancima.
Martinov Eko češnjak, kako ga je nazvao, je neujednačenih češnjeva i nisu "svi pod konac". Dodaje kako im je Zagreb veliko tržište, a prodaja na malo i za kućnu upotrebu zapravo im odnese sav urod bijelog luka. Ostavi ga obitelj svake godine do 700 kg za sadnju jer najbolje je imati svoje sjeme. Dobro je i što će u poljoprivrednoj im proizvodnji, supruga našeg sugovornika uskoro postati magistra ekološke poljoprivrede s diplomom Visokog učilišta u Križevcima, jer "bez znanja nema ništa", odlučan je gospodin Čerkez. Ističe kako je ekološki uzgoj povrća rigorozan kao i kontrole te Pravilnik. Kako su im plodovi češnjaka nešpricani i ekološki, biljka ne može dugo izdržati a da ne proklija pa su pribjegli proizvodnji sušenog češnjaka (grubo mljevenog) u granulama i sitno mljevenog u prahu.
Nisu očekivali da će potražnja za sušenim češnjakom biti iznimna pa ga brzo rasprodaju. Martinov eko češnjak u granulama, u svojoj srži ostaje bez vlage (dehidrira se ) nakon čega se melje i dobiva u naravi 100% suhe tvari. U tom je procesu omjer nutritivne tvari 1:4 iz čega proizilazi da se od četiri kilograma svježeg dobije kilogram suhog češnjaka.
On je jačeg okusa jer riječ je o koncentriranoj i suhoj tvari. U sklopu gospodarstva imaju Čekezi sušaru, dehidrator ali i mlinove gdje obrađuju češnjak. Biljku još uvijek ljušte ručno što je teško i zahtjevno jer "grize prste", ali i to je kažu dio posla.
Sezona sadnje je polovicom desetog mjeseca kada se biljka ukorijeni u zemlju, odnosno zimi miruje a u proljeće, kada se tlo zagrije počinje rasti. Sadnja im se obavlja sadilicom i to na razmaku između redova od 30 centimetara odnosno između biljaka u jednom redu od 10 do 12, dok je dubina od 7 do osam centimetara. O tome koliko, i isplati li se uzgoj češnjaka, za sve one koji namjeravaju otići iz Hrvatske naši sugovornici poručuju, živjeti se od poljoprivrede može! Ali treba raditi i pametno odlučivati.
Može se, kažu, pri osmišljavanju poljoprivredne proizvodnje startati i sa češnjakom, čak i ako netko nema kakav komadić zemlje jer ljudi nemalo - oni koji zemlju imaju - istu daju u zakup jeftinije ili bez naknade samo da bi se obrađivala. Posebice jer se na onu zapuštenu, koja stoji u šikari plaća određena kazna. Svoja je polja u okolici Zagreba i gospodin Čerkez djelomično oplemenio takvom pogodbom. Robu prodaje preko facebook i internet stranica a šalju narudžbe i poštom i to diljem Hrvatske.
Proizvodnju supružnici ne namjeravaju širiti jer bi u tom slučaju morali zapošljavati radnike a ovako im je poljoprivreda i dalje tek u krugu obitelji. Roditelji gospodina Čerkeza su zaposleni, ali se "bave i zemljom" dok su on i supruga u svojoj proizvodnji češnjaka, graha (trešnjevac i zelenček im je po 35 kuna za kilogram) i ratarskih kultura. Suhi češnjak u granulama nemalo je tražen a prodaju ga po 35 kuna za 100 grama odnosno količinski po želji kupaca.
Kako im treba mehanizacije Čerkezi su se prijavili za novac iz europskih fondova i to mjeru 6.3.1 za bespovratna sredstva od 15.000 eura. Kaže kako i Grad Zagreb pruža subvencije svojim poljoprivrednicima od nabavke sjemena, mehanizacije i sličnih stavki. Kada je o oglašavanje u riječ, obitelj je već s početka poljoprivredne proizvodnje ustrojila svoju facebook i web stranicu a oglašavali su se i po oglasnicima. Ističu kako im je značajna teškoća u prvim koracima poljodjelstva bila to što nisu imali iscrpnih informacija kada je riječ o uzgoju češnjaka, pa su se učili na vlastitim greškama.
Smatraju da nisu pogriješili i što se nisu zadužili kod banaka pa nisu kreditno opterećeni već se drže one " malo po malo". Tako namjeravaju nabaviti i nove strojeve ponajprije traktor i motokultivator i uskoro poboljšati uvjete i brzinu rada.
Foto: arhiva OPG Čerkez
Povezane biljne vrste
Fotoprilog
Tagovi
Autorica