Ljekovita čičoka: Kada se sadi, a kako se čuva?

Čičoka (Helianthus tuberosus) je višegodišnja biljka, pripada porodici glavočika i podsjeća na ukrasni suncokret. Često je nazivaju slatki krumpir, morska repa, mačja repa, divlji krumpir, jeruzalemska artičoka. To je višegodišnja zeljasta biljka slatkog gomolja nepravilnog oblika, koja može narasti i do tri metra, a krajem ljeta cvjeta crvenkastosmeđim ili svijetlo žutim cvjetovima sa tamnim središtem promjera oko osam centimetara, sličnim suncokretu samo malo sitnijim.

Sjemenom se uglavnom razmnožava ukrasna čičoka, a najčešći način razmnožavanja je dijeljenjem gomolja koji se vade iz zemlje u studenom i čuvaju na hladnom i tamnom mjestu do sadnje.

Sadnja

Sadnja se prakticira tijekom jeseni ili proljeća, baš u vrijeme kada se sadi krumpir na dubinu osam do 12 cm s razmakom od 40 do 50 cm. Voli puno sunca i vlage što omogućava dobar rast biljke.

Posadite višegodišnje povrće u vrtu i berite ga i do 20 godina

Zbog gomolja, koji se brzo šire, čičoka se može uzgajati više godina na istom mjestu. Vrlo brzo potiskuje ostale vrste, pa je dobro izbjegavati njen uzgoj u blizini osjetljivijih biljaka, poput rajčice i krumpira, jer im oduzima vodu i hranjive tvari. Odgovaraju joj biljke iz porodice kupusnjača, zatim lubenica, krastavac, špinat i grah, a dobro uspijeva uz začinsko i ljekovito bilje.

Kada biljka naraste oko 30 cm preporučljivo je zagrnuti ju s obzirom da se tako pospješuje rast gomolja ispod površine zemlje. Biljka je otporna na bolesti i štetnike. 

Vađenje i čuvanje gomolja

Gomolji koji su namijenjeni za sadnju vade se tijekom jeseni, najbolje su oni zdravi, cijeli, težine 30 do 50 grama. Skladište se na hladnom mjestu, a kako bi sačuvali vlagu posipaju se pijeskom i zemljom. Preporučljivo ih je čuvati u papirnim vrećama ili kartonskim kutijama u prostoriji u kojoj se temperatura kreće od 10 do 15°C. Dok ih jedni čuvaju u kontroliranim uvjetima drugi ipak smatraju da se gomolji nakon vađenja iz zemlje kratko mogu čuvati u bilo kojim uvjetima te ih je najbolje vaditi po potrebi.

Tako razmišlja i Momčilo Ćalić koji je prije 15 godina zasadio prve čičoke, a sada ih ima i u vrtu i na polju. Kaže da ih je lako uzgajati, treba samo obratiti pažnju na suzbijanje korova, da bi se čičoka mogla razvijati i rasti i da on nikada nije prakticirao nikakav kemijski tretman.

On napominje da čičoku vadi onda kada mu treba i nema potrebe da se to radi s većom količinom jer bi se u tom slučaju morala utrapiti tako da je gomoljima puno bolje u zemlji obzirom da mogu izdržati niske temperature i do -30°C.

Naš sugovornik ovu biljku vadi štihačom, ali kaže da se ovaj posao može obavi tii mehanički - vadilicom za krumpir. Ona je, dodaje, vrlo zdrava i mnogi je koriste u svježem stanju, a on u okviru kućne radinosti suši i od nje pravi ljuskice od kojih se priprema čaj.

Ljekovita biljka

Treba napomenuti da je ovo vrlo zdrava namirnica, sadrži brojne vitamine i minerale, kalcij, željezo, cink, bogat je izvor vitamina B1 i B2, bjelančevina, kalija, fosfora, vitamina A, kao i vitamina C i D, celuloze, ugljikohidrata. Najčešće se koristi sirova, narendana i začinjena kao salata u koju se može dodati i drugo povrće. Ne sadrži škrob nego inulin, zbog čega je u prehrani mogu koristiti osobe oboljele od šećerne bolesti i oni koje imaju problema s prekomjernom težinom.

Kako navode stručnjaci inulin normalizira probavu, revitalizira crijevnu floru, pomaže kod opstipacije i crijevnih infekcija. Osim toga, normalizira razinu triglicerida i kolesterola u krvi. Treba napomenuti da čičoka djeluje pozitivno kada je u pitanju giht, reuma, osteoporoza, ima odlična antibakterijska i antioksidativna svojstva i jača imunitet, pa se njena upotreba preporučuje kod anemije i bolesti srca i krvnih žila. 

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor