• Lički krumpir
  • 14.06.2012.

Lički krumpir s markicom i velikim slovom

Povrtlarstvo: Nakon provedene prve certifikacije, proizvođači se upisuju u upisnik korisnika oznake, koji se vodi u Ministarstvu poljoprivrede

  • 3.223
  • 245
  • 0

S idejom, sačuvajmo dobre autohtone proizvode koje imamo, krenula je prije nekoliko godina i Udruga proizvođača Ličkog krumpira iz Gospića u dug i mukotrpan postupak zaštite i stjecanja markiceoznake zemljopisnog podrijetla“.

Posao je na kraju, a na početku je plasman certificiranog i kontroliranog Ličkog krumpira, proizvoda nesporne visoke kakvoće. Na potrošačima je da se naviknu prepoznavati certificirani i deklarirani proizvod na trgovačkim pultovima.

Prhak i suh - punoća u ustima

Upisniku je prethodio višegodišnji znanstveni rad (dr.sc. M.Poljak sa suradnicima) i pokusi na ličkim krumpirištima. Laici obično misle da je lički krumpir neka posebna sorta, međutim radi se, uvjetno rečeno, o sprezi ekoloških uvjeta i tehnologije. Lika oduvijek daje vrhunsku kakvoću krumpira zbog nadmorske visine i temperaturnih razlika danju i noću što mu odgovara te rastresitog i organskim tvarima bogatog tla. Pokusi su počeli s petnaestak sorata,a najboljima su se pokazale već udomaćene sorte poput Dessire, Bintje, Victoria i sličnih koje daju visok postotak suhe tvari (preko 20 posto) zbog koje je krumpir, kako narod oduvijek kaže, prhak i suh i fin poput kestena. Ta kakvoća najviše je određena tehnologijom, pa je količina u drugom planu. Mora se primjerice poštovati plodored, sklop, propisana količina organskog i mineralnog gnojiva, dostatno ogrtanje zemljom pri obradi i sl.

Upis, ali i kontrola po Specifikaciji proizvoda

Sve ovo i još dosta toga moralo se sažeti u Specifikaciji proizvoda po kojoj je upisan, a bit će i kontroliran od stručnog ovlaštenog tijela. Specifikaciju je potpisao, u začetku ideje mladi, a danas zreli agronom Nikola Vidaković, u proceduri mu je pomagao viši savjetnik MP dipl. inž. Boris Golob, a proizvodnju registriranih ličkih krumpiraša kontrolirat će (dokumentacijom, na terenu i laboratorijski) kontrolno tijelo, firma Biotechnicon dipl. inž. agr. Ane Marušić - Lisac, koja o tome kaže: Biotechnicon je ovlašteno i akreditirano certifikacijsko tijelo za proizvode, koji nose oznaku ekološkog proizvoda, te za proizvode s oznakom izvornosti i zemljopisnog podrijetla.

Od prvog ovlaštenja 2006. godine, aktivno radimo na uspostavi nacionalnog sustava, koji leži na četiri noge: 1. nadležno tijelo, Ministarstvo poljoprivrede, koje provodi registraciju oznaka; 2. certifikacijsko tijelo koje provodi kontrolu proizvodnje i certificira proizvode koji se proizvode sukladno registriranom postupku proizvodnje; 3. akreditacijska agencija koja provjerava rad kontrolnog tijela prema međunarodnim normama, i 4., konačno, ali najvažnije, proizvođači ovih proizvoda, koji pokreću postupak zaštite i koriste registrirane oznake na tržištu, kako bi na taj način podigli prepoznatljivost svojih proizvoda i dodali mu vrijednost.

Kontrolno, odnosno certifikacijsko tijelo provodi kontrole kod svih proizvođača u svim ključnim proizvodnim fazama, te kod svih subjekata koji sudjeluju u lancu proizvodnje proizvoda koji se štiti oznakom (to su napr. uzgajivač, tovljač i klaonica u proizvodnji Istarskog pršuta, a pršutane na području Istre su korisnici oznake).

Kontrola se provodi primarno na terenu, u objektima, odnosno na proizvodnim parcelama i prati se cjelokupna dokumentacija koja prati proizvodnju, a koja je propisana u registriranoj specifikaciji (tzv. plan samokontrole). Kontrola se radi i dokumentacijska, kako bi se smanjili troškovi proizvođačima, te se provodi kontrola laboratorijskih izvještaja, da se utvrdi sukladnost parametara u proizvodnji s propisanima.

Kontrole su važne, jer se njima ostvaruje stalna kvaliteta i omogućava se njeno podizanje. Nadalje, za plasman autohtonih proizvoda važni su količina i kontinuitet, a stalnim kontrolama se to lakše postiže. Temeljni dokument za provođenje kontrola je specifikacija proizvoda, odnosno Plan kontrole koji se izrađuje temeljem specifikacije. Da bi se kontrola olakšala proizvođačima, tijekom postupka zaštite radi se tzv. plan samokontrole, odnosno dokumentacija koja prati proizvodnju, a koju svi proizvođači moraju voditi, kako bi mogli dokazati sukladnost svoje proizvodnje i proizvoda u svim fazama.

Sukladnost se utvrđuje sa svakim zahtjevom iz specifikacije, a uočena nesukladnost se može odnositi na napr. nedostatnu dokumentaciju, nezadovoljavajuće uvjete proizvodnje ili proizvodnju izvan definiranog područja. Nesukladnost može biti teška ili blaga, pri čemu se nesukladnost smatra teškom ako utvrđeno odstupanje direktno utječe na neuvjetnost sirovine i proizvoda. Uobičajena sankcija kod teških nesukladnosti je izdvajanje nesukladne šarže ili lota iz označavanja registriranim nazivom. U suprotnom se odstupanje definira kao blaga nesukladnost i u tom je slučaju potrebno provesti kontrolu otklona utvrđene nesukladnosti.

Nakon provedene prve certifikacije, proizvođači se upisuju u upisnik korisnika oznake, koji se vodi u Ministarstvu poljoprivrede. Nakon postupka registracije na nacionalnoj razini, nadležno tijelo pokreće postupak zaštite i na razini EU. Ovaj postupak omogućava da se proizvodi na jednak način štite u svim zemljama EU u jednom koraku. Proizvođačima je posebno bitno da dobiju ovu razinu zaštite, jer predstavlja prisutnost u biranom društvu svjetski poznatih oznaka (Parmigiano Reggiano, Prosciutto di Parma, Feta, Schwarzwalder Schinken, Grana Padano,...), gdje naši proizvodi po svojoj reputaciji i kvaliteti i pripadaju.

Proizvođači Ličkog krumpira gotovo odustali od proizvodnje

Naš je položaj do sada bio nepovoljan, jer se pod imenom lički krumpir prodavalo svašta i to ispod cijene za kakvoću koju mi imamo, kaže Ivan Balenović iz Gospića koji je kvalitetom svog krumpira stvorio marku i prije upisa. Ljudi su zbog toga bili zdvojni pa je proizvodnja padala, ove godine primjerice sjemenskoga krumpira na samo dva hektara. Sada će ugovor o certificiranoj proizvodnji potpisati desetak članova naše Udruge, tu su i Ivan Muhar - Pazarišta, Miroslav Vujnović - Mazin, Ivan Kreković Perušić, Joso Zalović - Vukšić, Mate Butorac - Gospić i možda još netko. Moramo ići svi zajedno „podruku“, a ne svatko za sebe i razvijati mješovita gospodarstva, jer krumpira u monokulturi nema, kaže Balenović.

Za prave ljubitelje krumpira svakako je zanimljiva Specifikacija Udruge proizvođača Ličkoga krumpira, koja detaljno objašnjava što to jest, kako izgleda i kako nastaje taj poseban proizvod sa zemljopisnim podrijetlom, pa se može pogledati na internetu, stranica MP.

Tako će shvatiti kako se krumpir uživa ili primjerice što to znači na ličkoj okućnici kad gazdarica pozove: ajte ukuću gotovi su krumpiri.

Autor: Rajko Polić


Tagovi

Povrtlarstvo Lički krumpir Plan kontrole Upisnik


Autor

Rajko Polić

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Današnja situacija.. ;)