Kupus može biti i (ne)profitabilna kultura

Članovi Udruge klaster proizvođača povrća Zlatna dolina iz Požeško-slavonske županije ove godine su zasadili kupus na stotinjak jutara poljoprivrednog zemljišta. Do kraja ljeta činilo se kako će sezona premašiti očekivanja uzgajivača, no zbog velikih kiša situacija se promijenila. Urod i kvaliteta znatno su manji od planiranih.

"Prinosi su bili veći od 100 tona po hektaru, pogotovo kasnijih hibrida koji mogu dati glavice od četiri kilograma pa i teže. Međutim, zbog šteta od tuče, bolesti i kiše urod je smanjen za najmanje 30%, kad je riječ o jesenskim kupusima", rekao je Perica Oroz, predsjednik udruge.

Prinos kupusa manji od očekivanog

U usporedbi s povrćem poput cvjetače i brokule, kupus je manje zahtjevna kultura. Prema riječima našeg sugovornika, radi se o uzgoju za koji su se proizvođači specijalizirali i odlično savladali tehnologiju rada. No, ako mu se ne posveti potpuna pozornost od sadnje, kultivacije do pravovremenih zaštita, kupus se lako može pretvoriti u neprofitabilnu kulturu.

"Posebno ako dođe do značajnog pada cijena, kao ove godine. Od početne jedne kune po kilogramu proizvođači su za kasnije kupuse dobivali čak i manje od 50 lipa. Postavlja se pitanje je li ovo isplativa kultura. No, načelno je isplativa i nešto manje zahtjevna od drugih kupusnjača".

Zadovoljiti potrebe otkupljivača

Oroz zaključuje kako se proizvođači najčešće odlučuju za hibride koji ispunjavaju uvjete prerađivača.

"Imamo nekoliko velikih uzgajivača koji proizvode na par desetaka hektara i koji imaju ugovore s domaćim tvornicama za kiseljenje kupusa. Mislim da ovaj posao ima budućnost. Cilj nam je povećati površine i broj proizvođača kako bi većim dijelom zadovoljili potrebe otkupljivača kupusa za kiseljenje, ali i kupusa za konzumnu upotrebu. No, malo je onih koji će se ugovorno vezati u smislu otkupa jer je situacija na tržištu vrlo nestabilna i ne može se predvidjeti kada i u kojem trenutku će biti prava cijena kupusa".

Foto: © European Union 2016, Cornelia Smet