Kriza na tržištu češnjaka: Tisuće tona robe stoje neprodane u skladištima - uzrok brazilska pravila

Europsko tržište češnjaka suočava se s ozbiljnim poremećajima koji posljednjih mjeseci uzrokuju značajan pad cijena i gomilanje neprodanih zaliha. Proizvođači i trgovci upozoravaju da bi dugotrajna neravnoteža između ponude i potražnje mogla ugroziti profitabilnost proizvodnje te dovesti do smanjenja površina pod ovom kulturom, piše Agroinform.

Prema riječima Antonija Tuccilla, direktora talijanske tvrtke Agrimpex Farming iz regije Kampanije, jedan od glavnih uzroka trenutačne situacije leži u promjenama brazilskih pravila za uvoz kineskog češnjaka. Liberalizacija uvoznih uvjeta omogućila je veći plasman kineskih proizvoda na brazilsko tržište, što je promijenilo međunarodne trgovinske tokove i izazvalo posljedice koje se danas osjećaju na svjetskoj razini.

Na europskom tržištu dodatni pritisak stvara velika količina ovog povrća iz različitih izvora. Značajne zalihe prošlogodišnjeg španjolskog uroda još uvijek su prisutne u prodajnim kanalima, dok je iz Argentine stigao češnjak po neuobičajeno niskim cijenama. Situaciju dodatno otežava uvoz iz Egipta, gdje se proizvod u pojedinim slučajevima prodaje za manje od jednog eura po kilogramu.

Velike zalihe i pad potražnje

Iako je egipatski češnjak izuzetno konkurentan cijenom, među europskim potrošačima ne uživa veliku popularnost. Stručnjaci navode da razlog leži u nepravilnoj veličini i rasporedu režnjeva, što odstupa od kvalitete na koju su kupci navikli. S druge strane, svježi ili mladi zeleni češnjak i dalje bilježi relativno stabilnu potražnju jer se koristi kao povrće i ima drugačiju tržišnu nišu.

Unatoč snažnom pritisku uvoza, domaći proizvodi i dalje imaju povjerenje potrošača. U Italiji su posebno cijenjene tradicionalne sorte Rosso di Sulmona i Rosso di Nubia, dok španjolski također uživa dobar ugled zbog kvalitete i izgleda sličnog talijanskim sortama.

Uvozni trikovi i rupe u sustavu: Kako kineski i egipatski češnjak ulaze na europsko tržište?

Međutim, domaća proizvodnja nije dovoljna za podmirenje ukupne potražnje pa je uvoz neizostavan dio opskrbe tržišta.

Niske nabavne cijene tijekom godine potaknule su mnoge uvoznike na kupnju velikih količina robe. No procjene potražnje pokazale su se preoptimističnima. Posljedica je gomilanje zaliha u veleprodajnim centrima i skladištima diljem Europe. Procjenjuje se da je čak do 90 posto uvezenog egipatskog još uvijek neprodano.

Oporavak tržišta neće biti brz

Stručnjaci smatraju da se tržište neće oporaviti preko noći. Za smanjenje postojećih zaliha mogla bi biti potrebna najmanje dva do tri mjeseca, prije nego što novi europski urod dobije više prostora na tržištu. Do tada će proizvođači nastaviti trpjeti pritisak niskih cijena i slabe potražnje.

Ako ne dođe do promjena u trgovinskim uvjetima ili tržišnoj regulaciji, sektor bi se mogao suočiti s dodatnim izazovima. Neki proizvođači već razmatraju smanjenje proizvodnih površina kako bi ograničili gubitke i ponovno uspostavili ravnotežu između ponude i potražnje.