Tijekom ljeta nastavlja se sjetva povrća. Krastavci, mahune, repe, tikvice, mrkva i druge vrste - posijemo li ih sad, mogu nas obradovati obilnom berbom.
Sredina je ljeta, ali radovi u vrtu nisu završeni. Pored berbe plodova, ovo je i vrijeme sjetve različitih povrtnih vrsta. Tijekom toplih dana povrću je potrebno osigurati dovoljno vlage u zemljištu, posebno one koja se gubi isparavanjem iz tla. Za sjeme koje posijemo potrebno je osigurati redovno zalijevanje jer u suhoj i pregrijanoj zemlji neće doći do klijanja i nicanja posijanih sjemenki.
Ukoliko ne možemo osigurati redovno zalijevanje s dovoljnom količinom vode, sjetvu treba odgoditi do prve prave kiše koja će rashladiti i navlažiti tlo. Prilikom sijanja treba obratiti pažnju na dužinu vegetacije povrtne vrste i sorte. Ljetnim rokovima treba se prilagoditi i birati one s kraćim periodom vegetacije, otporne na jesensko snižavanje temperature.
Kod ljetne sjetve poštovati plodored, kao da se radi o klasičnom roku tijekom proljeća. Izbjegavati uzgoj iste vrste povrća na istom mjestu. Na taj način smanjuje se iscrpljivanje tla, nakupljanje štetnih produkata metabolizma biljaka, naseljavanje biljnih štetnika, ali i prisutnost uzročnika biljnih oboljenja.
Veliki je broj povrtnih vrsta koje se mogu posijati u ovom periodu: kupusnjače, krastavci, luk šalot, mladi luk, grah mahunar, tikve, repe, rotkva, koraba, grašak, rotkvice, razne salate, kao i mrkva, kopar, poriluk i ljetna blitva.
Neke vrste su manje zahtjevne u pogledu plodoreda. Tako se mrkva i rotkvica mogu sijati već poslije jedne godine dok za one zahtjevne poput mahuna i graška, treba napraviti pauzu od četiri godine. Izbjegavajte sadnju vrsta iz iste biljne porodice. Nikada ne saditi grašak poslije mahuna ili cvjetaču poslije kupusa.
Obratite pažnju na gustoću sjetve i osunčanost gredice. Mrkva će biti podložnija napadu biljnih bolesti ukoliko je posijemo pregusto ili u sjeni. Što je bolja osunčanost, to će sjetveni razmak biti manji.
Neke vrste povrća najbolje je posijati tijekom kasnog ljeta. Rotkvice, repe, koraba dobro podnose svježije jesenske temperature, a traže i veće količine vlage u zemljištu. Špinat ne sijati suviše rano jer se može dogoditi da jesen bude duga i topla što će doprinijeti njegovom cvjetanju. Vrste poput krastavca i mahuna treba sijati ranije jer ne podnose hladne noći. Međutim, njima je potrebno redovno zalijevanje, posebno u prvim fazama razvoja. Kupusnjače je najbolje sijati od sredine ljeta. Ove vrste odlično podnose jesensko zahlađenje i kišne periode. Kada se salata sije prerano postat će gorka i zbog toga s njenom sjetvom treba pričekati do kraja ljeta. Izuzetak su ljetne vrste i sorte koje odlično podnose visoke temperature i nedostatak vlage.
Birajte sortu kratke vegetacije koja će vas već poslije 40 dana obradovati mladim plodovima. Toplina će im omogućiti brzo klijanje i nicanje, kao i sam razvoj. Dobro je prije sjetve namočiti sjemenke tijekom noći kako bi im se omekšao omotač. Posijano sjeme se dobro zalijeva ili se površina prekrije kako bi se osigurala vlažnost tijekom cijelog dana. Naravno, vlaga ne treba biti pretjerana. Kada primjetimo da tikvice niču, pokrivač ukloniti. Hobi vrtlari vrlo često iznad posijanog mjesta stave okrenutu kantu ili drvenu dasku koju uklone čim primjete da tikvice niču.
Kraj srpnja i početak kolovoza je najbolji period za sjetvu mrkve. Sjetva se može obavljati sukcesivno u razmaku od tri tjedna. Za dobro klijanje i nicanje potrebno je osigurati vlaženje posijane površine ili prekrivanje materijalom koji osigurava stalnu vlagu površinskog sloja tla. Samo zemljište s dovoljno vlage će omogućiti sjemenu da klija i nikne. Ovako zasađena mrkva, vadi se tijekom jeseni. Ukoliko bi je ostavili preko zime u vrtu ona bi počela cvjetati.
Što se može sijati po vrućini - dosta toga, uz nekoliko trikova
Povrće iz ove grupe može se sijati tijekom sredine ljeta, ali pravu ekspanziju i rast očekujemo tijekom jeseni. Za rotkvice je najbolji termin sjetve kasno ljeto ili početak jeseni jer one imaju kratku vegetaciju i zahtijevaju vlažno zemljište. Mogu se sijati svaka dva tjedna.
Posljednjih godina sve je veći interes za ljetnu sjetvu mlade repe. Ona se bere kad je podzemni dio veličine ping pong loptice, a lišće još uvijek nježno. Cijela biljka je iskoristiva i popularna u prehrani vegetarijanaca, vegana i u restoranima za pripremu zdravih salata i obroka. Sjetva se obavlja svaka dva tjedna tijekom ljeta uz zalijevanje. Od sjetve do berbe prođe mjesec dana.
Špinat je vrsta koja se sije u kasno ljeto ili početkom jeseni kada je tlo rashlađeno, ima dovoljno vlage i dan postaje kraći. Prerana sjetva može rezultirati slabim nicanjem i napredovanjem usjeva, pojavom cvjetanja i na kraju propadanjem.
Krastavci su najpopularnija vrsta povrća koja se sije u ovom periodu. Sjetva se obavlja zbog kasne berbe mladih plodova za pripremu zimnice. Kao i kod ostalog povrća biraju se sorte kraćeg perioda vegetacije, a posebnu pažnju treba obratiti na zaštitu od plamenjače krastavca.
Tagovi
Autorica